Kreditno zaduženi branitelji koji su dugo očekivali povoljne vijesti iz Vlade i Sabora, čini se pričekat će još neko vrijeme. Radi se o kategoriji branitelja koji su vlastitim sredstvima ili kreditom otkupili obiteljsku kuću u državnom vlasništvu i tako ostali bez darovnice za stambene objekte. Prijedlog je bio da se njima kroz tri godine vrate sredstva uložena u kredite za kupnju kuća i stanova. Nakon brojnih upita, iz Ministarstva regionalnog razvoja stigao je odgovor u kojem ukratko stoji da će se branitelji morati pričekati bolja vremena. U odgovoru stoji kako je to pitanje uređeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi iz lipnja 2011. godine. Rok za povrat sredstava je najkasnije do tri godine od stupanja na snagu Zakona, a način  povrata sredstava Vlada će propisati će Uredbom. Za izradu Uredbe prikupljaju se podaci radi utvrđivanja činjenica po kojim modelima i koliko je hrvatskih branitelja kupilo stanove i kuće u državnom vlasništvu, te kolika su vlastita sredstava utrošili za kupnju stambenog objekta. Nakon toga razmotrit će se i propisati mogući načini, dinamika i rokovi povrata sredstava te predložiti Vladi Republike Hrvatske donošenje Uredbe. Prema procjeni Ministarstva radi se o malom broju branitelja koji su vlastitim sredstvima kupili stanove i kuće u državnom vlasništvu, stoji u odgovoru Ministarstva regionalne uprave. Prema tome Vlada si je dala prostora do 2014. godine.

D.B.

260 DANA TORTURE

Marijan Gubina iz Vukovara imao je deset godina kada je 1991. zatočen u logoru. Dobio je nebrojeno udaraca, ne zna koliko je puta bio u nesvijesti, a onda su mu dali posao. Točnije, postao je rob čiji je zadatak bio uređivanje dvorišta, sakupljanje smeća, no vrlo skoro su “smeće” postala ljudska tijela.
– Masakrirali bi ih na dvorištu, a onda bi mi kazali da ih odvučem. Kako sam uopće kao dječak mogao vući trupla, ruke su mi se utapale u krvi mojih dojučerašnjih susjeda…

Plakao sam, boljelo me tijelo od udaraca, kako da vam objasnim da sam radije tragao za dijelovima tijela jer mi je njih bilo lakše nositi na hrpu – kazivao nam je 31-godišnji Marijan Gubina, koji je u srpskim koncentracijskim logorima kao desetogodišnjak proveo 260 dana. Puno kasnije napisao je knjigu, pisao ju je kao da se njome spašava od ludila, sve što je proživio uobličio je u roman naslovljen “260 dana”.

Nikog ne osuđuje

Knjiga je predstavljena na Sveučilištu u Zadru, a autor Marijan Gubina malo je govorio o događajima iz logora. Umjesto njegove riječi, čitani su ulomci iz knjige, a Marijan je poručio da danas više nikoga ne mrzi, ne osuđuje, da ne generalizira. Kazao je da mu je drago što su predstavljanje njegove knjige organizirali upravo maloljetni branitelji iz Zadra jer je veliki broj maloljetnih branitelja s njim prošao pakao srbijanskih logora.

– Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome učinite loše, pročitate moje iskustvo i ne dovedete sebe u napast da činite loše, ni zbog nacionalizma, ni zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti čega drugoga. Ja ne osuđujem, ne mrzim. Pitaju me u čemu je “fora”. Nema “fore”. Ljude dijelim na dobre i zle, i ni na koji drugi način – rekao je Gubina.

U knjizi opisuje svaki detalj pakla, sve što je vidio, sva mučenja koja je proživio. U logor je sproveden sa svoje tri sestre, tada u dobi od šest, 12 i 20 godina, te s ocem i majkom.

– Uzalud je majka vrištala da uzmu nju, a ne najstariju kćerku. Emocionalno, to sam doživio najteže jer su moju sestru silovali toliko puta da nisam shvaćao kako je još živa. To su radili ispred svih nas, to su gledali moj otac i moja majka, ja. Samo bi nahrupili i iživljavali se na njoj. Tako je i zatrudnjela. Ona je po tijelu sva izrezana jer su je često vezivali za vrata i “trenirali” bacanje noževa. To su radili i kada je bila u visokom stupnju trudnoće – kazao je Marijan Gubina.

Njegova sestra živi u Osijeku. Dijete koje je rodila danas ima 20 godina, i njezin sin je odgojen, kaže Gubina, da nikoga ne mrzi.

– Nema Srbi – Hrvati. Ima dobro – zlo. Puno je Srba koji nisu mogli gledati kako nas u logoru muče i potajno su nam pomagali, spašavali nas od smrti. Jednoga su tako ubili, šefa straže, koji je pokušao zaštititi mog oca – kazao je Marijan.

Gubina je 1992. godine razmijenjen i vratio se u Osijek, u ratni Osijek. Nakon 260 dana logora, nije ga dočekao spokoj doma. Brinuo je o sestri koja je nakon silovanja rodila, brinuo je o majci jer se otac nakon logora prijavio u Hrvatsku vojsku.

Smrt oca

– Iste te, 1992. godine moj je otac poginuo na bojišnici. Kada sam ga sahranio, mislio sam da ne mogu više. Često sam mislio da ne mogu više. A onda mi se, ‘93. godine, dogodila tragedija, moja osmogodišnja sestra, koju isto tako u logoru, kao šestogodišnjakinju, nisu štedjeli od udaraca, poginula je u prometnoj nesreći. Poginula je pred mojim očima, grlio sam je, želio sam nestati – ispričao nam je Marijan, koji niz godina nije mogao podnijeti teret koji je proživio. Dva puta se pokušao ubiti. Za njega je život počeo tek 2002. godine.

– Te sam godine doživio ljubav. Osjetio sam slobodu, osjetio sam da imam mogućnost izbora, da slobodno mogu odlučiti hoću li mrziti ili će me mržnja ubiti. Učio sam razdvajati emocije od razuma. Sabrao sam se – rekao je Gubina, koji danas sa suprugom i kćerkom živi u Osijeku. Na putu je još jedno dijete. Strah je, kaže, sahranio, no želi da njegova priča obiđe svijet i da se čuje njegova poruka.

LADA KALMETA

Zagreb, 3. prosinca 2012. – Ovim putem izvješćujemo javnost da je dana 30. studenog 2012. godine održan 12. Redovni izvještajni Sabor HVIDR-a RH u Domu HV Ministarstva obrane u Zagrebu.

Na Saboru su nazočili delegati svih županijskih zajednica udruga i udruga na području RH, kao i cijenjeni gosti: general Mladen Markač, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, g. Vinko Kovačić, zamjenica ministra branitelja, g-đa Vesna Nađ, pomoćnik ministra obrane, Viktor Koprivnjak, te predstavnici krovnih udruga hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz Domovinskog rata.

Na radnom dijelu Sabora, jednoglasno su usvojena izvješća o radu svih tijela HVIDR-a RH i financijsko izvješće za 2011. godinu, te plan i program rada udruge za 2013. godinu. Nakon Sabora, održana je javna tribina na kojoj se raspravljalo o prijedlogu Vlade RH za izmjenu i dopunu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, provođenju važećeg Zakona i drugim aktualnim problemima hrvatskih branitelja, te zaštiti vrijednosti Domovinskog rata. Na tribini je, uz predstavnike HVIDR-a RH i krovnih udruga iz Domovinskog rata, sudjelovala i zamjenica ministra branitelja, g-đa Vesna Nađ.

Nakon provedene rasprave, jednoglasno su doneseni slijedeći ZAKLJUČCI TRIBINE:

1.HVIDR-a RH ne podržava Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (prijedlog Vlade RH koji je usvojen na 6. sjednici Hrvatskog sabora 30.11.2012. godine). Uz uvažavanje određenog dijela afirmativnih odredbi prijedloga Zakona kojima se poboljšava status hrvatskih branitelja, HVIDR-a RH se ne slaže sa navedenim Zakonom, iz slijedećih razloga:

– u usvojenom tekstu Zakona nisu prihvaćeni prijedlozi HVIDR-a RH dostavljeni ministarstvu branitelja o utvrđivanju statusa obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, budući da se obitelji, odnosno udovicama umrlih HRVI-a, osim obitelji 100%-tnih HRVI-a I grupe, priznaju prava na obiteljsku mirovinu i invalidninu samo uslijed uzroka smrti samoubojstva. Ogorčeni ovim odredbama, hrvatski ratni vojni invalidi smatraju da se ovakvim Zakonom hrvatski branitelji potiču na samoubojstvo, kako bi njihova obitelj mogla ostvariti osnovna egzistencijalna prava. Posebno se ističe ogorčenost i nejednakost sa pravima obitelji partizana, bivših obavještajnih službi UDBE, KOS-a i pripadnika bivše JNA, budući da se njihovim obiteljima priznaju prava, bez obzira na uzrok smrti.

– HVIDR-a RH se protivi javnoj objavi registra hrvatskih branitelja, budući da je navedeni Zakon protivan osnovnim odredbama Ustava RH kojima sa jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka, te zakona kojima su određeni tajnost i zaštita sigurnosnih podataka hrvatske države, a objava će imati dalekosežne posljedice po sigurnost hrvatskih branitelja, kao i ograničenje u njihovoj slobodi kretanja. Na temelju javne objave, dostupne putem interneta, u današnjoj situaciji političke nesigurnosti, u kojoj ministarstvo vanjskih poslova poziva hrvatske građane da ne putuju u Srbiju, tko može garantirati hrvatskom branitelju da neće biti uhićen i lažno optužen, kao što je doživio i Tihomir Purda, a Veljko Marić i dalje čami u srpskom zatvoru. Ukoliko postoje institucije koje mogu legalnim putem utvrditi eventualne nezakonitosti u stjecanju prava nekog branitelja, postavlja se pitanje čemu služi javna objava i hoće li javnost utvrđivati tko je pravi, a tko lažni branitelj? Iz svih navedenih razloga, HVIDR-a RH, će, ukoliko isti Zakon bude donesen, tražiti konsenzus svih braniteljskih udruga u svezi podnošenja zajedničkog prijedloga za ocjenu ustavnosti istog Zakona, te će se tražiti očitovanje od predsjednika RH, predsjednika Sabora i predsjednika Vlade RH.

2.Obzirom da su do sada prvi snosili teret krize, te su im već nekoliko puta smanjena osnovna sredstva za život, hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskog rata protive se bilo kakvom daljnjem smanjivanju prava hrvatskih branitelja (budući da su proračunom za 2013. godinu predviđena znatno umanjena sredstva za provođenje Zakona tražiti će se očitovanje od nadležnog ministarstva).

3.Ovlašćuje se Predsjedništvo HVIDR-a RH za upućivanje zahtjeva Vladi RH i Hrvatskom saboru za pokretanje postupka za objavu registra dezertera, ratnih profitera, osoba koji su ostvarili mirovinu temeljem Zakona o konvalidaciji, svih aboliranih osoba i korisnika prava pripadnika KOS-a, UDBE i bivše JNA.

4.Ovlašćuje se Predsjedništvo HVIDR-a RH za pokretanje postupaka vezano za utvrđivanje uloge bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića u rušenju ugleda hrvatskih branitelja i digniteta Domovinskog rata, njegove suradnje sa Haaškim tužiteljstvom, dostave tajnih državnih dokumenata i svjedočenja u Haagu.

5.Ovlašćuje se Predsjedništvo HVIDR-a RH za upućivanje zahtjeva za održavanje sastanka sa glavnim ravnateljem HRT-a i predsjednicom Programskog vijeća HRT-a radi sramotnog ponašanja državne televizije prema kategoriji hrvatskih građana sa statusom hrvatskom branitelja, te odbijanja emitiranja dokumentarnih filmova na tematiku Domovinskog rata. Ukoliko se ne promijeni status hrvatskih branitelja na državnoj televiziji, pokrenuti će se postupci za preispitivanje odredaba Zakona o HRT-u i ukidanju plaćanja preplate.

D.B.

Jedan od najprepoznatljivijih izvanjskih simbola došašća je adventski vijenac od zimzelenih grančica s četiri voštane svijeće, koje se pale kroz četiri nedjelje. Taj običaj seže još iz sredine 19. stoljeća.

Prva nedjelja Došašća govori o ponovnom Kristovom dolasku kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo – novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusovog Preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa. Može se reći da je Marija vjerom začela Isusa: prije nego li u svome krilu, ona ga je začela u svome srcu. No, čitanja Došašća ne upućuju samo na to kako je bilo onda, ” u ono vrijeme “, nego žele pobuditi odlučan stav za danas, za ovaj tjedan, za svaki trenutak našega života. Došašće nas odgaja za ljubav koja seže za Bogom. Stoga, kršćansko Došašće kao vrijeme radosnog iščekivanja predstavlja svjesnije i intenzivnije proživljavanje onog općeg raspoloženja iščekivanja, karakterističnog za cjelokupni život Crkve. Sav naš život, cijela povijest čovječanstva je veliko Došašće. Ipak, u Došašću se ne slavi samo iščekivanje, već i dolazak našeg Gospodina, Isusa Krista koji traje bez prestanka.

D.B.

Obnovljeni osječki Trg slobode večeras je, uoči sutrašnje proslave Dana grada Osijeka, svečano otvorio general Mladen Markač podizanjem gradskog, županijskog i hrvatskog stijega.

U Osijeku se branila cijela Hrvatska, rekao je Markač i odao počast svim braniteljima, posebno onima koji su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku. Oslobađajuća presuda u Haagu pokazala je da je Srbija agresor i da je Hrvatska vodila pravednu, obrambenu, oslobodilačku borbu za svoju slobodu, rekao je. Domovina se nosi u srcu a sloboda je najveća tekovina koju čovjek ima, kazao je i istaknuo kako u svom srcu nema ljutnje ni želje za osvetom jer to nije put koji vodi u sretnu budućnost koju moramo graditi za sebe i svoju djecu, kazao je general Markač.

U obnovu Trga slobode, koji koji se prostire na 10 tisuća četvornih metara, uloženo je oko 24 milijuna kuna, rekao je gradonačelnik Krešimir Bubalo, koji je čestitao Osječanima Dan grada. Simbolika Trga slobode, “najljepšeg hrvatskog trga”, velika je jer ga otvara general Markač koji je zajedno s generalom Antom Gotovina dokazao kako je sloboda najvažnija hrvatska tekovina, kazao je Bubalo i zahvalio svim hrvatskim braniteljima koji su branili i obranili i Osijek i cijelu Hrvatsku, posebno onima koji su dali živote. Dodao je kako će i general Ante Gotovina ovih dana posjetiti Osijek.

Podsjetio je da Osijek sutra slavi svoj 226 rođendan, na dan kad je carica Marica Terezija 1786. godine ujedinila tri gradske cjeline, Donji grad, Tvrđu i Gornji grad u jednu gradsku cjelinu.

Obnovljeni trg blagoslovio je đakovačko-osječki nadbiskup msgr. Marin Srakić. Sloboda je uistinu velika tekovina svakog čovjeka, ona nosi i u srcu i u djelima, rekao je. Trg slobode u središtu Osijeka govori o nepokorenom Gradu Osijeku, a oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču velika su tekovina za sve nas, rekao je nadbiskup Srakić.

General Mladen Markač na prepunom osječkom Trgu slobode pozdravljao se s velikim brojem građana koji su ga oduševljeno dočekali.

Osječko Gradsko vijeće donijelo je prije nekoliko dana odluku da se počasnim građanima Osijeka proglase generali Ante Gotovina i Mladen Markač.

Svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se obilježiti Dan grada, 2. prosinca, održat će se sutra u podne u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku

R.H..