Kod spomen obilježja Vrata slobode u blizini osječkog naselja Nemetin prigodnim programom obilježeni su Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora i 32. godišnjica najveće razmjene zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu. Obilježavanje su organizirali članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kako bi podsjetili na 14. kolovoza 1992. godine kada je na toj lokaciji oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, većinom branitelja Vukovara, koji su – nakon prosječno 250 dana provedenima u srbijanskim koncentracijskim logorima Stajićevo, Begejci i Niš – razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike.
Skupu su nazočili bivši logoraši, članovi njihovih obitelji i prijatelji, između ostalih bili su tu predsjednik HDLSKL-a Zdravko Komšić i predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije Damir Buljević, kao i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, brigadir Željko Marinov kao izaslanik predsjednika RH, saborski zastupnik Goran Ivanović kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Damir Bajči kao izaslanik ministra obrane i drugi uzvanici. U znak sjećanja na taj događaj, a osobito na sve žrtve srpskih logora položeni su vijenci i zapaljene svijeće te služena sveta misa.
Najveća razmjena zarobljenika dogodila se upravo ovdje u Nemetinu, na „Vratima slobode“. Ponekad olako shvaćamo riječ sloboda, a ovi ljudi koji danas svjedoče o strahotama koji su proživljavali u srpskim logorima daju nam obvezu i zadaću da sve što su proživjeli u logorima, kao i onih koji više nisu s nama, prenosimo na mlađe generacije. Mladi ljudi u Hrvatskoj moraju znali tko je započeo rat, tko je i u čije ime to činio i što se sve činilo našim ljudima da bi Hrvatska danas bila slobodna – poručio je Mato Lukić.
redsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije Damir Buljević, hrvatski branitelj i zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora, rekao je da je HDLSKL-a donio odluku da se upravo na ovoj lokaciji okupljanjem preživjelih logoraša, njihovih obitelji i prijatelja obilježava sjećanje na te dane, kao i sve ljude, branitelje i civile koji su bili zatočeni u srpskim neprijateljskim logorima.
– Ovo je mjesto razmjene, znači nije tužno mjesto, ali ipak sjetimo se svih naših prijatelja koji nisu doživjeli slobodu, onih koji su mučki ubijeni u logorima. Na taj dan miješaju se osjećaji radosti, tuge, ponosa i svega, a poruka koju s ovog mjesta šaljemo svima u Hrvatskoj, hrvatskoj javnosti i mladima je da ovo ne treba da se zaboravi, a treba znati da su se hrvatski branitelji krvlju izborili i žrtvovali za svoju hrvatsku državu. Obranili smo je, oslobodili i pobijedili u Domovinskom ratu – kazao je Buljević.
Naglasio je da bivši logoraši nisu zadovoljni brzinom procesuiranja ratnih zločina. – Neću reći da nema pomaka i da se ništa ne događa, ali prije svega nismo zadovoljni procesuiranjem odgovornosti časnika JNA, a ta sporost je utjecala da mnogi ne budu izvedeni pred lice pravde jer su napustili Hrvatsku ili ih prirodnim putem više nema. Dodao je kako je prije nekoliko mjeseci u Beogradu donesena prva nepravomoćna presuda u korist jednog logoraša koji je prije dvije godine tužio Srbiju za ratnu odštetu zbog držanja u logoru, a to bi moglo utjecati i na rješavanje ostalih tužbi ostalih 40 logoraša koji su podnijeli tužbe.
– Puno je godina prošlo, ali ovo mjesto i događaj uvijek bude vrlo intenzivne emocije i koji se ne zaboravljaju. Svi mi manje-više kažemo da nam je ovo drugi rođendan. Mi se danas sjećamo naše razmjene, a moramo se i sjetiti naših prijatelja, suboraca logoraša koji nisu imali sreće da budu danas ovdje s nama. Za njih ćemo se pomoliti – rekao je Zdravko Komšić te se prisjetio traumatične razmjene i veličanstvenog dočeka na središnjem trgu u Osijeku. – Bila je to zadnja razmjena po sistemu svi za sve i ovdje je razmijenjeno 714 branitelja, mahom Vukovaraca, bilo je nešto i iz HVO-a. Kroz srpske logore je prošlo gotovo 8.000 ljudi po podacima međunarodnog Crvenog križa. Međutim, prema našim podacima više od 30.000 ljudi je prošlo kroz logore, ali Međunarodni crveni križ ne priznaje zarobljavanje ako je trajalo kraće od 72 sata. Što se tiče nestalih osoba, Hrvatska potražuje oko 1.700 osoba. S područja Vukovarsko-srijemske županije je 380-390 ljudi koji se još uvijek vode kao nestali. Ni mi i ni hrvatska država sigurno nećemo stati dok se svi ti ljudi ne pronađu da obitelji mogu, ako ništa više, barem na njihovom grobu upaliti svijeću – rekao je Komšić.
