Danas, 14. kolovoza 2026. godine, u osječkom prigradskom naselju Nemetin održano je svečano obilježavanje Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora. Ovaj datum ujedno označava 34. godišnjicu najveće razmjene zatočenika iz srpskih koncentracijskih logora tijekom Domovinskog rata.

Tradicionalno okupljanje odvija se kod spomen-obilježja „Vrata slobode“. To je mjesto snažne simbolike na kojem se patnja pretvorila u toliko željenu slobodu, ali i mjesto koje trajno podsjeća na neizrecivu bol onih koji su prošli kroz logorski pakao.

Naime, upravo je na današnji dan 1992. godine na ovoj lokaciji oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, među kojima su većinu činili branitelji Vukovara. Nakon što su prosječno proveli oko 250 dana u zloglasnim srbijanskim logorima poput Stajićeva, Begejaca i Niša, ovdje su po prvi put ponovno stali na slobodno hrvatsko tlo. Prema evidenciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), koje je organiziralo ovaj događaj, kroz takve je zatočeničke sustave prošlo oko 30.000 hrvatskih civila i branitelja.

Službeni program obilježavanja

Sama svečanost započela je u 10:00 sati u Nemetinu. Protokol je bio ispunjen dostojanstvenim trenucima:

• Intoniranje himne i podizanje zastave te minuta šutnje kojom je odana počast svim poginulim, nestalim i preminulim logorašima.
• Prigodan govor domaćina uz glazbeni doprinos i nastup TS Biseri.
• Pozdravni govori gostiju te zajednička molitva za sve žrtve.
• Nakon službenog dijela u Nemetinu, program se u 12:00 sati nastavlja prigodnim domjenkom u prostorijama HNK Radnički u Vukovaru.

Poruke nade, sjećanja i potrage za istinom

Uz bivše logoraše, članove njihovih obitelji i prijatelje, počast su na obilježavanju odali i visoki uzvanici.

Dug prema nestalima i očuvanje istine Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak naglasila je povijesnu veličinu ovog datuma koji je, osim slobode zatočenima, donio i nadu u konačnu hrvatsku pobjedu. Zahvalila je svima koji su izdržali strahote logora te posebno istaknula najvažniju neispunjenu obvezu: pronalazak 1700 osoba koje se i danas vode kao nestale. Naglasila je kako je rasvjetljavanje njihove sudbine ključno za potpuno utvrđivanje istine o velikosrpskoj agresiji te predstavlja naš trajni dug prema njihovim obiteljima.

Emotivna sjećanja i pijetet prema stradalima Izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić prisjetio se dočeka oslobođenih zarobljenika na osječkom Trgu Ante Starčevića. Opisao je to kao trenutak neopisive sreće za obitelji koje su dočekale svoje najmilije, ali i razorne tuge za one čiji se bližnji nikada nisu vratili. S posebnim je pijetetom podsjetio na sve one koji nisu bili obuhvaćeni ovom razmjenom te se i danas vode kao nestali ili poginuli. Obilježavanju je nazočio i saborski zastupnik Stipo Mlinarić kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora.

Borba za pravdu se nastavlja Predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije, Damir Buljević, jasno je poručio kako bitka za istinu nije gotova. Uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, udruga nastavlja s prikupljanjem svjedočanstava i dokumentacije. Konačni cilj je ostvarivanje prava na ratnu odštetu za logoraše i pravno dokazivanje zločina počinjenih u Srbiji, čime se želi stati na kraj svakom pokušaju revizije povijesti i izjednačavanja žrtve i agresora.

14. kolovoza – Dana sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora

Nemetin je mjesto koje za hrvatske logoraše ima posebno značenje. Ovdje se 14. kolovoza 1992. godine dogodila posljednja velika razmjena hrvatskih branitelja i civila zatočenih u srpskim koncentracijskim logorima. Nakon mjeseci i godina provedenih u zatočeništvu, za 714 hrvatskih branitelja, civila i ratnih zarobljenika Nemetin je značio povratak slobodi.

Na tom mjestu danas stoji Spomen-obilježje logoraša, podignuto 2007. godine. Ono čuva uspomenu na sve hrvatske branitelje, civile i ratne zarobljenike koji su prošli kroz srpske koncentracijske logore, kao i na one koji se iz zatočeništva nikada nisu vratili.

Ali priča o razmjenama hrvatskih zatočenika počela je mnogo prije tog dana.

Jedna od velikih razmjena dogodila se 10. prosinca 1991. godine u Bosanskom Šamcu, kada je razmijenjen 661 hrvatski logoraš za 123 pripadnika okupatorske JNA.

Nekoliko mjeseci poslije, 27. ožujka 1992. godine, Nemetin se ponovno upisuje u povijest razmjena hrvatskih zatočenika. Po principu „svi za sve“, nakon više od četiri mjeseca zatočeništva, u Nemetinu nedaleko od Osijeka razmijenjen je 381 hrvatski zatočenik za 40 srpskih zarobljenika.

Sljedeća velika razmjena dogodila se 22. svibnja 1992. godine u Lipovcu, kada je razmijenjeno 288 hrvatskih branitelja.

Sve te razmjene predstavljale su teške, ali važne korake prema oslobađanju ljudi koji su nakon zarobljavanja odvedeni u srpske koncentracijske logore. Mnogi su prošli kroz logore poput Stajićeva, Begejaca, Sremske Mitrovice i Niša, ali i kroz druga mjesta zatočenja na okupiranom području Hrvatske i na području Srbije.

Ovaj video pokazuje jedan dio priče o nastanku i uređenju ovog mjesta.

Video je nastao kako bismo sačuvali i jedan dio te priče – priče o ljudima koji su godinama brinuli da mjesto na kojem su hrvatski logoraši dočekali slobodu bude dostojno njihova sjećanja.

Od 2013. godine radove na uređenju i održavanju Spomen-obilježja pokreće i organizira Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora, Podružnica Osječko-baranjske županije, koja o ovom prostoru brine i danas.

U uređenju i održavanju prostora tijekom svih ovih godina veliku pomoć pružaju Grad Osijek i gradska tvrtka Unikom. Unikom kontinuirano brine o uređenju i održavanju okoliša Spomen-obilježja.

Fotografije nas vraćaju u travanj 2013. godine. Tada su započeli opsežniji radovi na uređenju prostora oko spomen-obilježja. Uređivao se okoliš, obnavljale su se pristupne površine, uređivale cvjetne gredice i prostor oko samog spomenika. U tim radovima sudjelovali su ljudi kojima ovo mjesto nije samo još jedno spomen-mjesto.

Na fotografijama vidimo ljude koji rade, sade cvijeće, uređuju okoliš i svojim rukama stvaraju dostojan prostor za sjećanje. Vidimo i zajedništvo koje je pratilo svaki dio uređenja. Svaki posađeni cvijet, svaki uređeni kamen i svaki metar prostora oko spomenika imali su svoj smisao – sačuvati mjesto dostojnim žrtve i uspomene na ljude koji su ovdje dočekali slobodu.

Godinama poslije Nemetin je postao mjesto redovitih okupljanja logoraša, njihovih obitelji, hrvatskih branitelja, predstavnika institucija i brojnih građana. Ovdje se svake godine prisjećamo dana kada su se nakon dugog zatočeništva ponovno otvorila vrata slobode.

Posebno značenje imaju fotografije zajedničkih okupljanja i obilježavanja. One pokazuju kako jedno spomen-obilježje nije samo kamen, ploča ili uređeni prostor. Njegova vrijednost živi kroz ljude koji dolaze, sjećaju se i prenose istinu na mlađe generacije.

Važno je sačuvati i sjećanje na 14. kolovoza 1992. godine – dan kada je 714 hrvatskih branitelja, civila i ratnih zarobljenika nakon zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima ponovno zakoračilo u slobodu.

Od tog dana prošle su 34 godine. Mnogi od onih koji su tada dočekali slobodu više nisu među nama. Njihova imena ne smijemo prepustiti zaboravu.

Spomen-obilježje u Nemetinu zato ima svoju svrhu.

Ono govori o patnji hrvatskih zatočenika, o njihovoj izdržljivosti i o danu kada je zatočeništvo završilo. Govori i budućim generacijama o cijeni slobode koju danas živimo.

Danas, 14. kolovoza, ponovno ćemo se okupiti u Nemetinu.

Ponovno ćemo stati pred Spomen-obilježje.

Ponovno ćemo se prisjetiti svih hrvatskih branitelja i civila koji su prošli kroz srpske koncentracijske logore, svih onih koji su stradali i svih koji su nakon zatočeništva dočekali slobodu.

Za javnost je to povijesni datum. Za ljude koji su se toga dana vratili, to je granica između dvaju života.

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije (HDLSKL OBŽ) i ove godine nastavlja s uređivanjem svojih spomen-obilježja u Nemetinu i Dalju.

Predsjednik udruge Damir Buljević ističe kako udruga već godinama ulaže vlastiti rad u očuvanje mjesta sjećanja. Podsjeća kako je HDLSKL OBŽ od 2012. godine sudjelovao u europskom programu Grundtvig – Obrazovno partnerstvo, koji se provodio u sklopu Programa za cjeloživotno učenje i bio je namijenjen obrazovanju odraslih.

Kroz program iz područja hortikulture članovi udruge stekli su osnovna znanja i vještine koje i danas primjenjuju u uređenju i održavanju spomen-obilježja. Projekt je proveden u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom i studentima hortikulture, a voditeljica programa bila je profesorica Alka Turajlija.

Stečena znanja, vlastiti rad članova udruge i sredstva Europske unije omogućili su uređenje Spomen-obilježja u Nemetinu, a ovih dana radovi se nastavljaju u Dalju. Podsjetimo, logoraši su još 2009. godine podigli i otkrili Spomen-obilježje u Dalju u znak sjećanja na hrvatske branitelje i civile koji su od 1991. do 1993. godine bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima.

Sredstvima Osječko-baranjske županije nabavljena su tri nova jarbola s hrvatskim zastavama, dok je Općina Erdut, na zamolbu udruge, izvela je građevinske radove potrebne za njihovo postavljanje.

Buljević najavljuje kako će se krajem ljeta nastaviti druga faza uređenja. U planu je hortikulturno uređenje prostora oko spomen-obilježja, sadnja novog ukrasnog bilja te izgradnja nove betonske pješačke staze. Cilj je stvoriti dostojanstven prostor koji će trajno čuvati uspomenu na hrvatske branitelje i civile koji su prošli kroz srpske koncentracijske logore.

Na Dan državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja 2026. godine, u Dalju je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica stradanja pod nazivom „Sjećanje na Dalj 1991.“ u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije.

Na mjestu koje trajno svjedoči o hrabrosti, otporu i velikoj žrtvi hrvatskog naroda okupili su se članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, hrvatski branitelji, hrvatski logoraši srpskih koncentracijskih logora, predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga, predstavnici državnih i lokalnih institucija te brojni građani.

Program je započeo intoniranjem hrvatske himne „Lijepa naša domovino“, koju je izvela operna umjetnica Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Blaženka Targuš. U ozračju poštovanja prema hrvatskoj zastavi i vrijednostima na kojima je stvorena hrvatska država, nazočni su odali počast svim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata.

Središnji dio obilježavanja bilo je polaganje vijenaca, cvijeća i paljenje svijeća kod spomen-obilježja u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje te civilne žrtve velikosrpske agresije. Zapaljene svijeće simbolično su podsjetile na visoku cijenu slobode koju danas živimo.

Posebno mjesto tijekom obilježavanja zauzelo je sjećanje na hrvatske logoraše koji su tijekom Domovinskog rata prošli kroz srpske koncentracijske logore. Njihova svjedočanstva o mučenjima, ponižavanjima i stradanjima ostaju trajni dokaz istine o agresiji na Republiku Hrvatsku. Upravo zato Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije nastavlja svoju misiju očuvanja istine, zaštite dostojanstva logoraša te prenošenja povijesnih činjenica mladim naraštajima.

Nazočnima su se obratili izaslanik županice Osječko-baranjske županije Nataše Tramišak, Ante Blažević, te izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja, državni tajnik Zlatan Bašić. U svojim govorima naglasili su važnost trajnog očuvanja istine o Domovinskom ratu, poštovanja prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima te odgovornosti društva prema očuvanju nacionalnog sjećanja.

Programu su nazočili i zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac, pukovnik Daniel Mihaljević, načelnik Ureda zapovjednika Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“, načelnik granične policije Dalj Zoran Kon te brojni predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga.

Molitvu za sve poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje predvodio je župnik Župe svetog Josipa u Dalju, velečasni Ante Mihaljević, koji je nakon molitve okupljenima udijelio blagoslov.

Obilježavanje u Dalju održano je na Dan državnosti Republike Hrvatske, što je dodatno podsjetilo na neraskidivu povezanost hrvatske slobode i žrtve hrvatskih branitelja. Slobodna i neovisna Hrvatska izgrađena je na njihovoj hrabrosti, odricanju i spremnosti na najveću žrtvu.

Trideset i pet godina nakon stradanja Dalja, poruka okupljenih ostaje jednako snažna: žrtva hrvatskih branitelja, hrvatskih logoraša i svih stradalnika Domovinskog rata nikada neće biti zaboravljena. Dalj ostaje mjesto sjećanja, mjesto istine i mjesto trajnog pijeteta prema svima koji su svoje živote i zdravlje ugradili u temelje hrvatske države.

Sudionici obilježavanja nastavili su druženje i zajedništvo uz prigodni ručak, potvrđujući još jednom kako uspomena na hrvatske branitelje i logoraše živi u hrvatskom narodu i ostaje trajna obveza budućih generacija.

U Lipovcu je 22. svibnja 2026. obilježena 34. godišnjica velike razmjene hrvatskih logoraša iz srpskih koncentracijskih logora — jednog od najvažnijih i najemotivnijih trenutaka u Domovinskom ratu.

Tog je dana slobodu dočekalo 288 hrvatskih zarobljenika, nakon višemjesečnog zatočeništva u srpskim logorima. Tamo su bili izloženi surovim fizičkim i psihičkim torturama, nezamislivom mučenju i ponižavanju. Dolazak u Lipovac za većinu je njih značio konačan prekid te stravične životne patnje.
Program je započeo intoniranjem hrvatske himne i minutom šutnje za sve poginule, nestale i preminule logoraše. Uslijedili su recitacije učenika, glazbene izvedbe te zajednička molitva, u atmosferi dubokog poštovanja prema svima koji su prošli kroz logore i njihovim obiteljima.
Obilježavanju su prisustvovali brojni uzvanici, predstavnici institucija i udruga.
Sudionici su naglasili važnost očuvanja istine o logorima, kontinuiranog prikupljanja svjedočanstava te brige o preživjelima, koji i danas nose posljedice pretrpljenih tortura. Posebno je istaknuto da se ovakvi događaji ne obilježavaju samo radi prošlosti, nego i radi budućih generacija — kako bi se nikada ne zaboravi patnja hrvatskih logoraša i cijena slobode.