Izravna ratna šteta u Hrvatskoj iznosila je 236 milijardi kuna, danas 32 milijarde eura

Svako malo iz Srbije se čuju prigovori Hrvatskoj vezani za povrat imovine Srbima koji su napustili Hrvatsku,
a nitko u javnosti, ni u Beogradu ni u Zagrebu, ne govori o naknadi ratnih šteta koje su Hrvatskoj nanijele dvije vojske kojima je upravljao Beograd, JNA i paravojne formacije. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir, podsjeća Davor Stier, međunarodni tajnik HDZ-a. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996.

Reintegracija bila važnija

Prema članku 7. tog sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu! Budući da se rat nije vodio u Srbiji, očito je riječ o šteti koju je pretrpjela Hrvatska, a za koju iz Srbije nikad nikakve naknade nije bilo. Je li vrijeme da se to pitanje potegne, stvar je političke procjene, kaže tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je sporazum i potpisao, zajedno s tadašnjim Miloševićevim ministrom Milanom Milutinovićem.

U vrijeme kad je sporazum sklopljen, nastavlja Granić, najvažniji je bio uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, pitanje nestalih osoba, povrat ukradenog umjetničkog blaga, a Srbiji je najvažnije bilo pitanje povratka izbjeglica u Hrvatsku. Granić napominje i da bi uspjeh Hrvatske u zahtjevu za naknadu štete bio veći ako hrvatska tužba za genocid uspije pred Međunarodnim sudom pravde. Taj sud, ipak, ako i prihvati hrvatsku tužbu, ne odlučuje o ratnoj odšteti, pa bi se – a tako Sporazum o normalizaciji i određuje – o odšteti trebalo razgovarati bez suda. Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. iznosila je 236 milijardi kuna, što je bilo 65 milijardi DEM, danas oko 32 milijarde eura. Nakon potpisivanja Sporazuma o normalizaciji predstavnici dvije države jednom su se sastali zbog osnivanja povjerenstva i tu je sve stalo, nitko više pitanje ratne odštete nije potezao. Davor Stier kaže kako je Jadranka Kosor kao premijerka u proljeće 2011. u vrijeme posjeta Beogradu spominjala to pitanje u razgovorima s beogradskim dužnosnicima. – Sporazum je vrijedeći i treba očekivati da Srbija ispuni svoje obaveze – kaže Stier. Umjesto toga, iz Srbije se ponovno proziva Hrvatska, pa predsjednik Nikolić u svom već glasovitom intervjuu Kuriru kaže ” što hoće Gotovina, da ih još jednom protjera i pobije, da završi taj posao? Da više ne traže ni imovinu.”

Najizglednije za logoraše

Čini se da je krajnje vrijeme da i Hrvatska postavi svoje zahtjeve, da se pregovara o odšteti za golema razaranja koja je učinila uglavnom JNA u Hrvatskoj, ako ništa, onda kako ne bi i dalje javni dojam bio samo da je Hrvatska nešto dužna izbjeglim Srbima, a Srbija ništa nikome ne duguje. Ako ne bude tako, možda jedinu odštetu dobiju Hrvati koji su robijali u Srbiji, ako Vladimir Vukčević ikad pokrene kazneni postupak za logore. – Srbija samo mora ispuniti što je potpisala ? kaže Stier te napominje da bi tada odnosi dviju država mogli biti puno bolji.

Silvana Perica / večernji.hr

PROGRAM  OBILJEŽAVANJA  21.  OBLJETNICE  VOJNO  REDARSTVENE  OPERACIJE  MASLENICA  ’93.

 

 

 

 

 

 

 

 

Od  19.  do  27. siječnja  2014.  godine, nizom raznih događaja  u  Zadarskoj županiji obilježit će se 21. obljetnica Vojno redarstvene operacije  –  Maslenica ’93.

Najavljeno je to danas na konferenciji za novinare  u  Domu Zadarske županije.

Kako je naglasio župan Stipe Zrilić,

program od preko 20 događaja obuhvaća tri cjeline.
Na konferenciji za novinare još su govorili  u  ime specijalne policije  –

Svemir Vrsaljko,  u  ime Županijske koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata  –  Ivica Mikulić,  te  u  ime Grada Zadra  –  Joso Nekić.

Zbog značaja koje je Vojno redarstvena akcija Maslenica imala za zadarsko područje kao  i  zbog njene važnosti za nastavak Domovinskog rata njezinoj obljetnici posvećujemo bogat višednevni program –  kazao je Zrilić.

Prvi dio programa odnosi se na odavanje pijeteta svim žrtvama kroz polaganje vijenaca,  paljenje svijeća,  svete mise  i  mimohod ratnih zastava.

Drugi dio fokusira se na predavanja,

te  sportski dio  u  kojem će sudjelovati branitelji  i  svi zainteresirani.

Župan Zrilić pozvao je sve građane da se uključe  u  program.

Donosimo pregled događanja:

Nedjelja  –  19.  siječnja  2014.

8.00  sati

Hodnja Koracima nade  u  istinu  –  Zeleni hrast – Kašić – Paljuv – Pridraga

10.00  –  15.00  sati

Malonogometni turnir  –  Maslenica  ’93.  i  Odbojkaška utakmica KSO,

KNIN – OKI ZADAR  –  Sportska dvorana Bibinje
Turnir  u  streljaštvu VK pištoljem, sportska dvorana Mocire  –  Zadar

11.00  sati

 Sveta misa u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Murvica

12.00  sati

Otkrivanje spomen ploče poginulim hrvatskim braniteljima

i  civilnim žrtvama na groblju  u  Murvici

12.30  sati 

Polaganje vijenaca na spomen obilježje  u  Islamu Latinskom

12.30  sati

Memorijalni maraton Maslenica ( Jasenice )

Posedarje – Novigrad – Maslenički most

13.00  sati

Polaganje vijenaca na spomen obilježje  u  Slivnici Gornjoj

14.00  sati

 Polaganje vijenaca na spomen ploču postrojbama  Hrvatske Ratne Mornarice 

i  dodjela odličja pripadnicima diviziona pomorskih  i  kopnenih diverzanata Hrvatske Ratne Mornarice – Posedarje Riva

Ponedjeljak  –  20.  siječnja  2014.

12.00  sati

Promocija izdanja Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata  2012. – 2013.
sa posebnim osvrtom na knjigu Slavice Bilić Prsten mira  i  majčinske ljubavi

( prilozi za povijest Bedema ljubavi 1991. – 1993.)  –  Kazalište lutaka Zadar

Utorak  –  21.  siječnja  2014.

8.30  sati

 Budnica gradskim ulicama

9.00  sati

Polaganje vijenaca uz Središnji križ na Gradskom groblju  u  Zadru

9.45  sati

 Polaganje vijenaca na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade

Imotski sokolovi  –  Ulica Ante Starčevića  –  Zadar

10.15  sati

Mimohod postrojbi sudionica operacije sa ratnim zastavama

uz pratnju orkestra Oružanih snaga
Republike Hrvatske  –  Branimirova obala  –  Most  –  Narodni trg  –

katedrala sv. Stošije – Forum – crkva sv. Šime

11.00  sati

 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje  u  crkvi sv. Šime, Zadar

12.00  sati

Kratko izlaganje ravnatelja Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra

Ante Nazora: Zadarsko područje  u  planovima velikosrpskog projekta 1990-ih
Izložba likovnih radova učenika gimnazije Vladimira Nazora
Prikaz ratnih vojnih karata general bojnika  u  mirovini Rajka Rakića nastalih

u  vrijeme Vojno redarstvene operacije  –   Maslenica ’93.  –  Kneževa palača  Zadar

Srijeda  –  22.  siječnja  2014.

9.00  sati

Polaganje vijenaca na spomen obilježje  u  Kašiću

10.00  sati 

Polaganje vijenaca na spomen obilježje  u  Islamu Latinskom
11.00  sati

 II. memorijalni polumaraton  –  Zeleni hrast – Kašić – Paljuv – Novigrad

12.30  sati

Sveta misa  u  župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije  –  Novigrad

12.30  sati 

Sveta misa  u  crkvi sv. Frane, Podprag, Jasenice
Nastup Kulturno umjetničkih društava
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta sveta misa će se održati  u  crkvi sv. Jeronima  u  Jasenicama,  a  nastup kulturno umjetničkih društava ispred crkve.

Subota  –  25.  siječnja  2014.

10.00  sati

Otkrivanje spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje

u  Vojno redarstvenoj operaciji  –   Maslenica 93.

na sjevernoj strani Masleničkog mosta

11.00  sati

Sveta misa  u  crkvi sv. Jeronima  –  Jasenice

Ponedjeljak  –  27.  siječnja  2014. siječnja

10.00  sati

Polaganje vijenaca za poginule pripadnike Hrvatske Ratne Mornarice

uz Središnji križ na Gradskom groblju  u  Zadru

11.00  sati

Sveta misa  u  župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije  –  Škabrnja
12.00 sati  –  Sjećanje na poginule branitelje  –  Ražovljeva glava  –  Škabrnja

D.B.

 

Mjesto Bučje nalazi se 20 km istočno od Pakraca. Tu je bio vojni i administrativni centar “SAO Krajine zapad” Logor je bio u centralnom spremištu (gospodarska zgrada) gdje su bili zatočenici iz okolnih mjesta.

Na današnji dan 1992. godine obavljena je posljednja razmjena zarobljenika iz zlogasnog logora u Bučju nedaleko Pakraca čime je prestao postojati ovaj kazamat kroz kojeg je prošlo više od 300 branitelja i civila sa šireg područja, a za 22 osobe još se uvijek traga i nisu poznate njihove sudbine niti gdje su im zemni ostatci.

Tradicionalno je tim povodom na mjestu nekadašnjeg logora u Bučju, kod spomen kapelice svetog Antuna Pustinjaka danas održana komemoracija u znak sjećanja na sve stradale, poginule i nestale.

I danas možemo čuti jauk i krik logoraša koji su trpjeli samo zato jer su živjeli i branili svoju domovinu i sanjali san o njenoj neovisnosti. Zamislimo kako je bilo majkama, suprugama, prijateljima kada su sahranjivali tijela voljenih osoba, ali zamislimo samo kako danas žive 22 obitelji koje još uvijek ne znaju gdje su njihovi najmiliji i traže njihove kosti po Hrvatskoj, a za to nitko ne odgovara. Cijela zemlja se brine o izručenju jednog čovjeka, a nitko se ne pita za sudbinu tih ljudi. E pitam ja, kao župan, kao umirovljeni general i branitelj ovih prostora: gospodo, mi hoćemo istinu – poručio je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i naglasio kako branitelji nisu uteg nego čast hrvatske domovine.

Komemoraciji je prisustvovala i delegacija Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Osječko-baranjske županije gdje je odala počast svim nestalim iz logora Bučje.

D.B.

 

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Udruga veterana 3. Gardijske brigade „Kune“, u srijedu, 15. siječnja 2014.godine održala je konferenciju za novinare povodom neopravdanog otkaza Nadi Prkačin, novinarki HRT-a. Optužuju je da je za izradu dokumentarnih filmova „Lov na Gotovinu“ i „Časni sude nisam kriv“ neovlašteno koristila arhivsku građu HRT-a. Unatoč protivljenju Etičkog povjerenstva HRT-a za donošenjem takve odluke, glavni ravnatelj HRT-a je proveo svoj naum i donio odluku o otkazu.

Optužujući novinarku Nadu Prkačin, indirektno se inkriminira i Udrugu veterana 3.gardijske brigade „Kune“ insinuirajući da smo kao organizatori i mi, neovlašteno prikazali navedene dokumentarne filmove, a što opovrgavamo prilažući dokaz da je  od strane HRT-a javno prikazivanje odobreno. Ujedno čelne ljude pitamo: „Kako su mogli odobriti javno prikazivanje nečega što smatraju da je nastalo na nelegalan način?“

Kao branitelji, dragovoljci i veterani Domovinskog rata imamo obvezu i pravo zaštiti, s punim pravom to kažemo, našu kolegicu koja je kako u ratnom, tako i poratnom razdoblju svojim znanjem, vještinama i hrabrošću učinila sve da se pronese istina o pravednom i oslobodilačkom ratu za slobodnu i neovisnu Republiku Hrvatsku.

Imamo puno pravo upozoriti javnost na nemoralno, neprofesionalno i u konačnici nedemokratsko ponašanje čelnih ljudi HRT-a.

Domaćoj i inozemnoj javnosti, Programskom vijeću HRT-a, Nadzornom odboru HRT-a,  Odboru za informiranje, informatizaciju i medije i Odboru za ratne veterane Hrvatskog sabora, svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru upućujemo informaciju i naša traženja.

1.  Bezuvjetno povlačenje otkaza novinarki HRT-a Nadi Prkačin u roku predviđenom za žalbu.
2. Poziv Glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu da u roku od sedam dana podnese neopozivu ostavku na dužnost. U slučaju nepodnošenja neopozive ostavke tražimo od Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a da pokrene postupak razrješenja Gorana Radmana s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a, a u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
3. Prikazivanje dokumentarnih filmova „Lov na Gotovinu“ i „Časni sude nisam kriv“ u udarnim terminima programa HRT-a, tj. u najgledanijim terminima prema istraživanju gledanosti emisija HRT-a, najave istih, repriziranje i dostupnost na satelitskom programu te među emisijama na zahtjev, a najkasnije do 17. travnja 2014.godine.

Javnost ima pravo znati zbog čega čelni ljudi HRT-a u programu ne žele prikazati dokumentarne filmove i istinu o Domovinskom ratu? Zašto žele zaustaviti istinu tako što će na protuzakonit i diktatorski način, davajući otkaz svojoj djelatnici pokušati spriječiti da domaća i međunarodna javnost sazna za neviđenu blamažu i neprofesionalnost javnog servisa za koji su građani RH dužni plaćati pristojbu.

Ujedno, dajemo potporu svim vrijednim, poštenim i hrabrim djelatnicima HRT-a kojima je profesionalnost i etičnost, te interes hrvatske javnosti na prvome mjestu.

Zakon je vrlo jasan i prema Zakonu o HRT-u i prema programskim načelima, HRT u ostvarivanju svog programa je dužan promicati, među ostalim, nacionalne interese, pridonositi poštivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, domoljublju, toleranciji, razumijevanju i poštivanju različitosti, demokratskih vrednota i institucija, civilnog društva, te unapređenju kulture javnoga dijaloga.

Pozivamo sve građane, braniteljske i stradalničke udruge da se pridruže našim zahtjevima.

Na Konferenciji za medije govorili su:

Saša Malčić – Predsjednik udruge Veterana 3.Gardijske brigade ,,Kune“

Filip Kuštro – Dopredsjednik udruge obitelji poginulih Hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata.

U Osijeku 15.01.2014. godine

 

Udruga veterana 3.gardijske brigade „Kune“

Saša Malčić – predsjednik UVTGB „Kune“

Od svog izlaska knjige su među najčitanijima u Hrvatskoj,Borna Vitez, hrvatski tajni agentom literarni je lik iz dvije knjige Zdravka Vukića: „Operacija Slavonija“ iz 2009. i „Sve za Hrvatsku“ iz 2012. godine. Novinari su ga proglasili „hrvatskim Jamesom Bondom“

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako ste došli na ideju da kroz moderan, dinamičan način progovorite o novijoj hrvatskoj povijesti?

Z.V. U obje se knjige dotičem određenih događaja vezanih uz noviju hrvatsku povijest, konkretnije uz određene vojne operacije iz Domovinskog rata. U prvoj knjizi glavni junak ima refleksije prošlosti vezane uz operaciju „Oluja“, dok u drugoj vidimo njegova sjećanja na akciju „Maslenica“. Ona su bitna jer se naslanjaju na događaje koje poslije pratimo u knjizi te likove s kojima se susreće glavni junak. Borna Vitez zamišljen je kao specijalni tajni agent jednog imaginarnog posebnog odjela hrvatske tajne službe koja štiti nacionalne interese, a sam je kao mlada osoba sudjelovao u Domovinskom ratu koji je na njega puno utjecao te je iznimno veliki domoljub.

Jeste li za romane koristili povijesne dokumente? Niste li prerizičnim smatrali stvarati hrvatsku inačicu Jamesa Bonda?

Z.V. Glavni je lik, to nije tajna i to je vidljivo inspiriran Flemingovim Jamesom Bondom, ali i romanima Roberta Ludluma o Jasonu Borneu. Razlog koji me potaknuo na pisanje takvih knjiga jest to da nisam primijetio da je netko u Hrvatskoj pisao na takav način. Na tržištu imamo brojne trilere ili političke trilere autora iz drugih, uglavnom zapadnih zemalja, samo Hrvatska nema svog nekog  literarnog junaka, koji bi zdušno branio hrvatsku državu koja je i danas meta mnogih koji se ne mogu i ne žele pomiriti s činjenicom da ta naša samostalna država postoji.

Kroz refleksije o Domovinskom ratu htio sam dati jedan kraći prikaz o tome da se vidi opravdanost oslobodilačkog rata, posebno što su poslije 2000. godine posebno mlade generacije „bombardirane“ raznim informacijama o tobožnjim zločinima Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, i to po meni u tolikoj mjeri da se taj rat pokušava potpuno oblatiti. Zato sam došao na ideju o stvaranju ovakvih knjiga, da se na zabavan način pristupi mladima ali i svim drugim generacijama i prikaže jedan istiniti prikaz o Domovinskom ratu ali i o hrvatskoj stvarnosti danas, političkim i drugim prilikama koje nisu uvijek idealne.

Koji važni događaji stvaraju vremenski okvir novije hrvatske povijesti kojom se bavite u obje knjige?

Z.V. U oba romana vrijeme radnje je sadašnjost i prate događaje koji su, nažalost i danas aktualni. U knjizi „Operacija Slavonija“  prikazani su događaji i vrijeme kada se dio srpskog pučanstva u istočnoj Slavoniji nikako ne može pomiriti s činjenicom da više nema tzv. Krajine i da je to područje dio države Hrvatske. Tu nisam morao puno davati mašti na volju jer gotovo svakodnevni incidenti na tom području pokazuju da se oni s tim teško mire i danas ali i nešto puno gore, a to je da svoju djecu odgajaju u tom duhu, što se moglo vidjeti prilikom sramnog skandiranja „Srbija“,  u Vukovaru za vrijeme međunarodnog natjecanja košarkašica. Ima i gorih primjera ali se o njima šuti, dok se jedan domoljubni istup poznatog hrvatskog reprezentativca gleda kao na nešto užasno. Dok se o svemu tome bude šutjelo neće biti dobro, posebno u istočnoj Slavoniji i samom gradu Vukovaru kao simbolu otpora velikosrpskoj agresiji i velikom stradanju Hrvata.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U drugoj knjizi „Sve za Hrvatsku“ obrađujete desetljećima prisutne teme koje opterećuju hrvatsku svakodnevicu, od podjela na ustaše i partizane na dalje?

Z.V. Da, u drugoj knjizi „Sve za Hrvatsku“ dotičem se i događaja iz Drugog svjetskog rata, i  osim poznate teme o podjeli Hrvata na ustaše i partizane, otvorio sam i temu suradnje četnika i talijanskih fašista na području Dalmacije, koji su tamo radili velike zločine nad hrvatskim narodom i jako su dobro surađivali u II. Svjetskom ratu. Glavna se radnja druge knjige događa u gradu Zadru, herojskom hrvatskom gradu koji je puno dao u obrani hrvatske države, a ima i jedna zanimljiva akcijska priča i jurnjava po Banja Luci. Akcija, lijepe i seksepilne  žene, brzi automobili i razna tehnološka iznenađenja, sve je to s čime se susreće Borna Vitez. I opasni protivnici, naravno.

Kakvu poruku šaljete kroz lik Borne Viteza?

Z.V. Stvaranje jednog literarnog lika koji će kroz zabavniji pristup, putem ovih političkih trilera govoriti zapravo o tome da smo teško stekli državu, da i danas imamo mnoge neprijatelje i da Hrvatsku treba čuvati. Ne mora nam se sviđati uvijek aktualni režim ali je činjenica da se ovaj, današnji pogotovo ponaša podanički i kao da se odnarodio od vlastitog naroda i ne razumije sve njegove patnje. Mi smo narod koji je imao tešku povijest i koji je svoju slobodu skupo platio, a to znači da se nitko nema pravo igrati s njom.

Na žalost, netko je dobro rekao da nakon dr.Franje Tuđmana mi više nemamo državnika nego samo političare. Jer sumnjam da bi on dozvolio ikome da, primjerice kaže da je Vukovar srpski grad ili da Bunjevci nisu Hrvati. On bi takve bez pardona podsjetio dokle je sezala Hrvatska, da je ona nekad bila do Zemuna i da je tamo godinama bila granica te da im je bolje da ne blebeću gluposti.

Zanimljivost je što vam je autor predgovora prve knjige ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić.

Z.V. Da, i to mi velika čast i iznimno zadovoljstvo. Predgovor druge knjige napisao je naš poznati hrvatski književnik i također bivši ministar Hrvoje Hitrec. Obojica su veliki domoljubi i dali su mi veliki poticaj da nastavim dalje, posebno gospodin Hitrec  kao priznati književnik koji je za jedan portal napisao tako dobru ocjenu prve knjige da sam drugu knjigu, „Sve za Hrvatsku“ napisao za nepuna četiri mjeseca, dok sam na prvoj radio nešto manje od dvije godine. Prvu sam knjigu poslao generalu Anti Gotovini dok se nalazio još u pritvoru u Haagu, a posebno sam sretan bio prošlo ljeto kad sam mu i drugu poklonio u Pakoštanima, a tih je mjeseci prema nekim top listama bila i najčitanija u Hrvatskoj.

Prema mišljenju mnogih obje knjige bile bi sjajan predložak za snimanje vrlo kvalitetnih filmova o Domovinskom ratu kojih, na žalost u Hrvatskoj nema. Postoji li interes za takvo što?

Z.V. Iskreno, volio bih da se romani ekraniziraju ali o tome, za sada ne mogu razmišljati. Takav projekt bi zahtijevao uključivanje puno razina i vrlo složeni u skupu produkciju.

Koliko je poznato, Borna Vitez ne staje, ide dalje.

Z.V. Da, intenzivno radim na trećem romanu i slažem, kombiniram različite ideje, a vjerujem da će se pojaviti još tijekom ove, 2014. godine.

Na koji način naši čitatelji mogu nabaviti svoj primjerak knjige?

Z.V. Najbolje je kontaktirati našički ogranak Matice hrvatske ili putem facebook stranice Borna Vitez.

O AUTORU ZDRAVKU VUKIĆU

Zdravko Vukić rođen je 1974. godine, a osnovnu školu i Jezičnu gimnaziju završio je u Našicama. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Osijeku i stekao zvanje stručnog specijalista javne uprave. U Našicama u dva mandata bio vijećnik Gradskog vijeća te član Gradskog poglavarstva Grada Našica. U dva mandata bio županijski vijećnik, a obnašao je i dužnost potpredsjednika Skupštine Osječko-baranjske županije.  Bio glavni urednik strip-magazina „Vitez“.

Razgovarao i priredio: Filip Kuštro