Mjesto Bučje nalazi se 20 km istočno od Pakraca. Tu je bio vojni i administrativni centar “SAO Krajine zapad” Logor je bio u centralnom spremištu (gospodarska zgrada) gdje su bili zatočenici iz okolnih mjesta.
Na današnji dan 1992. godine obavljena je posljednja razmjena zarobljenika iz zlogasnog logora u Bučju nedaleko Pakraca čime je prestao postojati ovaj kazamat kroz kojeg je prošlo više od 300 branitelja i civila sa šireg područja, a za 22 osobe još se uvijek traga i nisu poznate njihove sudbine niti gdje su im zemni ostatci.
Tradicionalno je tim povodom na mjestu nekadašnjeg logora u Bučju, kod spomen kapelice svetog Antuna Pustinjaka danas održana komemoracija u znak sjećanja na sve stradale, poginule i nestale.
I danas možemo čuti jauk i krik logoraša koji su trpjeli samo zato jer su živjeli i branili svoju domovinu i sanjali san o njenoj neovisnosti. Zamislimo kako je bilo majkama, suprugama, prijateljima kada su sahranjivali tijela voljenih osoba, ali zamislimo samo kako danas žive 22 obitelji koje još uvijek ne znaju gdje su njihovi najmiliji i traže njihove kosti po Hrvatskoj, a za to nitko ne odgovara. Cijela zemlja se brine o izručenju jednog čovjeka, a nitko se ne pita za sudbinu tih ljudi. E pitam ja, kao župan, kao umirovljeni general i branitelj ovih prostora: gospodo, mi hoćemo istinu – poručio je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i naglasio kako branitelji nisu uteg nego čast hrvatske domovine.
Komemoraciji je prisustvovala i delegacija Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Osječko-baranjske županije gdje je odala počast svim nestalim iz logora Bučje.
D.B.