U četvrtak, 4. rujna 2025., u Poduzetničko-razvojnom centru Općine Erdut u Dalju održan je Međužupanijski stručni skup „Dalj, Aljmaš, Erdut 1991.–1997.“, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije.
Program je vodio Filip Kuštro, a među predavačima bili su predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora OBŽ-a Damir Buljević, Frano Tokić, Marijan Gubina, doc. dr. sc. Antonija Huljev, Josip Čičak, vlč. Tomislav Ćurić.
Uvodni pozdrav sudionicima uputili su državni tajnik MHB Zlatan Bašić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, viši savjetnik za povijest podružnice Osijek Hrvoje Knežević i donačelnik općine Erdut David Sušac.
Ravnateljica Agencije Katarina Milković naglasila je kako su ovakva stručna usavršavanja odgojitelja, nastavnika i ravnatelja ključna, jer upravo oni prenose znanje mladima i čuvaju istinu od zaborava. „Zadaća sudionika skupa jest da se o istini govori, da se ona sačuva i prenese dalje, posebno učenicima, kako bi znali što se ovdje događalo ljudima koji su bili ubijani, zatvarani, maltretirani,“ istaknuo je Kuštro.
„Iznimno sam zadovoljan što smo ponovno zajedno, jer ovo je drugi put da surađujemo s Agencijom. Mnogi će sada imati priliku čuti svjedočanstva iz Dalja, mjesta koje je u našoj županiji pretrpjelo jednu od najvećih i najstrašnijih tragedija. Nažalost, mnogo toga još uvijek nije zapisano, a javnost o tim zločinima zna premalo. Samo u Dalju tijekom brutalne velikosrpske agresije ubijena su 193 branitelja i civila, a brojni su bili zlostavljani, silovani i mučeni. O tome se teško govori, ali je važno da se ne zaboravi,“ naglasio je Buljević.
Na skupu je sudjelovalo 60 profesora povijesti, a cilj ovog skupa bio je očuvati i prenijeti znanje o specifičnim aspektima Domovinskog rata u navedenoj regiji, naglašavajući važnost baštine Domovinskog rata kao obrazovne vrijednosti. Svrha skupa je višestruka:
• Edukacija i produbljivanje znanja o specifičnim aspektima Domovinskog rata u navedenoj regiji kroz predavanja, svjedočanstva i terensku nastavu.
• Naglašavanje važnosti baštine Domovinskoga rata kao obrazovne vrijednosti te promicanje poučavanja za domovinske vrijednosti i kritičko mišljenje.
• Omogućavanje osobnih svjedočanstava preživjelih, poput onog o preživljavanju 1. kolovoza 1991., što pridonosi autentičnom razumijevanju povijesnih događaja.• Organiziranje terenske nastave u Aljmašu kako bi se sudionicima omogućio izravan susret s mjestima događaja.
