U prepunoj Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, u atmosferi prožetoj ponosom, ali i dubokim pijetetom, održano je svečano predstavljanje monografije „Ustroj i djelovanje 106. brigade ZNG RH“, autora Tihomira Čuljka. Događaj, koji je okupio državni vrh, lokalne dužnosnike i mnoštvo branitelja, organiziralo je Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Osječko-baranjske županije.

OSIJEK, 26. ožujka 2026. – Velika vijećnica Osječko-baranjske županije bila je premala da primi sve koji su željeli svjedočiti predstavljanju knjige koja je puno više od običnog povijesnog zapisa. Monografija o 106. osječkoj brigadi dočekana je kao dugo očekivani, trajni spomenik hrabrosti dragovoljaca i domoljuba svakog pojedinog vojnika koji je stao u obranu grada Osijeka i istočne Slavonije u najtežim danima 1991. godine.

Svečanost je započela intoniranjem himne Republike Hrvatske „Lijepa naša domovino“, nakon čega je uslijedila minuta šutnje za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu.

Državni vrh i lokalni dužnosnici odali počast osječkim vitezovima

O važnosti ovog događaja i same monografije svjedočila je prisutnost visokih uzvanika. Moderator predstavljanja, Filip Kuštro, pozdravio je nazočne, među kojima su bili:

• Potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved,
• Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane RH Ivan Anušić,
• Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak,
• Gospodin Jurica Tolj, predsjednik Odbora za branitelje i braniteljske udruge Grada Osijeka, kao izaslanik Gradonačelnika Grada Osijeka.

Mozaički prikaz ratnog puta herojske postrojbe

Kroz predstavljanje knjige, publika je imala priliku čuti nekoliko različitih pogleda na ustroj i djelovanje 106. brigade – organizacijski, znanstveni, vojni, duhovni i, naposljetku, autorski. Upravo je ta kombinacija dala cjelovitu sliku o značaju ove postrojbe, koja je ustrojena 28. lipnja 1991. godine, u vrijeme kada se sama opstojnost domovine činila neizvjesnom.

Kao domaćin, nazočne je prvi pozdravio Damir Buljević, predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije. U svom je  govoru naglasio zašto je tema trajnog očuvanja sjećanja i promicanja istine o Domovinskom ratu od sudbinske važnosti upravo danas, istaknuvši golemo značenje 106. brigade za grad Osijek i cijelu Hrvatsku.

Stručni, kulturološki i znanstveni osvrt na monografiju dala je dr. sc. Antonija Huljev, docentica iz područja filologije i obrazovnih znanosti na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku te voditeljica Centra za istraživanje nematerijalne kulturne baštine. Kao dugogodišnja stručna suradnica HDLSKL-a OBŽ, Huljev je publici približila autorovo djelo kroz intrigantan pojam „teške baštine“ . Objasnila je zašto je ova knjiga, iako se suočava s traumatičnim i bolnim događajima, nezaobilazan dokument za razumijevanje osječke svakodnevice pod opsadom te ključni dio kolektivnog pamćenja hrvatskoga naroda.

O konkretnom ratnom djelovanju 106. brigade na terenu govorio je brigadni general Josip Černi, čovjek čije je bogato vojno iskustvo prepoznato i u Sloveniji i u Hrvatskoj. General Černi analizirao je ključne operacije u obrani Osijeka, taktičke izazove s kojima se postrojba suočavala u uvjetima nedostatka opreme i naoružanja, te neprocjenjiv doprinos njezinih pripadnika u presudnim trenucima 1991. i 1992. godine.

Kako bi se dobila potpuna slika o teološkoj i duhovnoj dimenziji vremena o kojem knjiga govori, obratio se vlč. dr. sc. Ivan Benaković. Ovaj vrhunski stručnjak s impresivnim akademskim putem (KBF Đakovo, Papinski biblijski institut i Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu, studij u Jeruzalemu), a trenutno viši asistent na KBF-u u Đakovu, pružio je duhovni uvid u žrtvu i hrabrost branitelja.

Riječ autora: Iskaz  domoljubnoga čina iz pera sudionika

Središnji dio večeri bio je posvećen autoru monografije, Tihomiru Čuljku. Čuljak, rođen 1958., diplomirani ekonomist, inovator i poduzetnik, dobitnik nagrade „Faust Vrančić“, i sam je sudionik Domovinskog rata od 1990. godine, kao pripadnik pričuvne policije i Hrvatske vojske.

Knjiga je nastala kao iskaz prvenstveno domoljubnoga čina iz pera izravnoga sudionika događaja koji je ovaj dio suvremene hrvatske povijesti želio zabilježiti i ostaviti u trajno sjećanje, ali i kao opomenu kako se teško iskustvo rata Hrvatima više ne bi ponovilo. Čuljak je govorio o motivima za pisanje, mukotrpnom procesu sakupljanja građe, izazovima s kojima se susretao te je podijelio osobna svjedočanstva, uputivši zahvale svima koji su pomogli u realizaciji ovog opsežnog projekta. Monografija se temelji na historiografskim činjenicama, ali i na nizu sjećanja živućih pripadnika brigade te izvornim dokumentima.

Nakon izlaganja prestavljača , nazočnima su se obratili i visoki uzvanici: županica Nataša Tramišak, te ministri Ivan Anušić i Tomo Medved, koji su u svojim govorima istaknuli važnost ovakvih djela za očuvanje istine o Domovinskom ratu i iskazali poštovanje prema žrtvi 106. brigade.

„Nemamo pravo na zaborav i nemamo pravo na šutnju“

U završnom dijelu predstavljanja, moderator Filip Kuštro poslao je snažnu poruku, podsjećajući da je za slobodu Osijeka poginulo 1328 branitelja i 403 civila.

„Hrvatska nije nastala na ulici, na prosvjedu niti na društvenim mrežama. Hrvatska je nastala na crti bojišnice, u krvi i u žrtvi hrvatskih branitelja. I dok god bude onih koji se toga sjećaju – Hrvatska će imati budućnost. Osijek je 1991. godine zaslužio ime ‘Nepokoreni grad’. To ime nije plaćeno tintom na papiru, nego krvlju većinom mladih ljudi na osječkom asfaltu i u slavonskom blatu. Zato danas, kada živimo u miru, nemamo pravo na zaborav i nemamo pravo na šutnju. Naša je sveta dužnost čuvati istinu o Domovinskom ratu, ne samo zbog onih koji su ga prošli, nego zbog naše djece koja u slobodnom Osijeku moraju graditi budućnost, znajući kolika je cijena za tu slobodu plaćena“, zaključeno je.

Na kraju službenog dijela, autor Tihomir Čuljak darovao je primjerke monografije „Ustroj i djelovanje 106. brigade ZNG RH“ nazočnima te ih osobno potpisivao, uz ugodno druženje koje je uslijedilo.

Ova monografija ostaje kao trajni spomenik pobjedi.

U Osijeku, u prostorima Ministarstva hrvatskih branitelja, sastalo se predsjedništvo Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije. Članovi predsjedništva donijeli su niz ključnih odluka za buduće djelovanje udruge. Jednoglasno je potvrđen plan rada za 2026. godinu, koji stavlja naglasak na neumorno čuvanje istine o stradanju u logorima, borbu za prava bivših zatočenika te provedbu memorijalnih i edukativnih programa. Osim toga, usvojeno je financijsko izvješće za proteklu godinu, čime je potvrđena transparentnost i fiskalna odgovornost u upravljanju resursima Društva. Značajan dio rasprave bio je posvećen pripremama i dogovorima oko održavanja predstojeće redovne Izborne i izvještajne skupštine.

Obilježena 34. obljetnica logora Stara Gradiška: Sjećanje na žrtve velikosrpske agresije uz poruku “Da se istina ne zaboravi”

STARA GRADIŠKA – U utorak, 3. veljače 2026. godine, u Staroj Gradiški je dostojanstveno i s pijetetom obilježena 34. obljetnica osnivanja zloglasnog logora iz vremena Domovinskog rata. Brojna izaslanstva, preživjeli logoraši, obitelji žrtava i visoki uzvanici okupili su se kako bi odali počast svima koji su na ovom mjestu bili zatočeni, mučeni i ubijeni.

Komemoracija je održana pod snažnim geslom “Da se istina ne zaboravi!”, kao podsjetnik na mračne dane kada je ovaj logor, instruiran od strane JNA, srpskih paravojnih jedinica i okupatorskih srbočetničkih formacija, služio za teška mučenja hrvatskog stanovništva. Cilj je bio zatvaranje i zlostavljanje svih onih koji nisu podržavali tadašnju velikosrpsku agresiju – od hrvatskih branitelja i civila, do građana iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Program obilježavanja započeo je intoniranjem himne Republike Hrvatske te minutom šutnje kojom je odana počast svim žrtvama. Posebno emotivan trenutak bilo je svečano otkrivanje nove Spomen ploče Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDISKL), trajnog znamenja na patnje koje su se ovdje dogodile.

U nastavku protokola, podno spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Uslijedila je zajednička molitva za sve stradale žrtve logora, nakon čega su se prisutnima prigodnim riječima obratili predstavnici vlasti i udruga proizašlih iz Domovinskog rata (po redu i časti), naglašavajući važnost prenošenja istine o ratnim stradanjima.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku sinoć je održana izuzetno posjećena i svečana promocija knjige „Godina i vječnost“ autora Vladimira Lončarevića, u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko–baranjske županije. Djelo, nadahnuto životom predsjednika dr. Franje Tuđmana i ključnim trenucima hrvatske povijesti, okupilo je velik broj uzvanika, poštovatelja pisane riječi i prijatelja hrvatske Domovine.

Program su svojim izlaganjima obogatili recenzenti i sudionici predstavljanja:

prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, doc. dr. sc. Antonija Huljev, vlč. dr. sc. Ivan Benaković te Damir Buljević, a program je vodio Filip Kuštro. Svečanost su glazbenim nastupima oplemenili učenici Glazbene škole Franje Kuhača Osijek, koji su svojom izvedbom unijeli posebnu toplinu i emociju uvečer.

Organizator i domaćin promocije uputio je iskrenu zahvalu svim sudionicima i posjetiteljima:

„Dragi prijatelji, od srca hvala svima koji ste bili dio izuzetno uspješne promocije knjige ‘Godina i vječnost’. Vaša prisutnost, potpora i toplina učinili su ovu večer nezaboravnom. Posebno zahvaljujem recenzentima koji su svojim riječima, stručnošću i emocijom dali knjizi dodatnu snagu i dubinu. Veliko hvala Glazbenoj školi Franje Kuhača Osijek na dirljivim glazbenim trenucima koji su dotaknuli srca svih prisutnih. Hvala i Počasnoj gardi Hrvatskih sokolova na časti, ponosu i dostojanstvu koje su unijeli svojom nazočnošću.“

Promocija knjige „Godina i vječnost“ još jednom je pokazala koliko su djela o hrvatskoj povijesti, identitetu važna i potrebna u našem vremenu, a osječka publika ovu je važnu knjigu dočekala s dubokim poštovanjem i interesom.

Tradicionalno okupljanje u znaku trajnog sjećanja i uzajamne potpore

U dirljivom znaku trajnog sjećanja i nepokolebljivog zajedništva, bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora okupili su se i ove godine na tradicionalnim Susretima logoraša. Ovogodišnje okupljanje, koje je s posebnom pažnjom pripremila šibensko-kninska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), održano je u Šibeniku i Vodicama.

Susreti su prigoda za nastavak tradicije duhovne obnove i uzajamne potpore, a poslužili su i kao prilika za održavanje godišnje Izvještajne skupštine HDLSKL-a u Vodicama.

Državna podrška očuvanju sjećanja

Na Skupštini su, uz brojne članove HDLSKL-a koji su prošli neizrecive strahote zatočeništva, sudjelovali i visoki državni dužnosnici, čime je potvrđena važnost rada Udruge. Skup su uveličali šibensko-kninski župan Paško Rakić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Zlatan Bašić, te savjetnica gradonačelnika Šibenika.

Svi su govornici emotivnim i snažnim riječima pozdravili okupljene logoraše, jasno iskazujući svoju potporu radu udruge HDLSKL. Pritom su snažno istaknuli važnost očuvanja zajedničkog sjećanja na stradanja žrtava u logorima, naglašavajući da je istina o tim događajima temelj hrvatske povijesti i da nikada ne smije biti zaboravljena.

Trenuci odmora i zajedništva: Šibenik i Krka

Osim formalnog dijela, Susreti su bili posvećeni i trenucima zajedničkog oporavka. Logoraši su obišli drevni grad Šibenik te uživali u prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Krka. Ovi trenuci druženja, daleko od političkih govora, još su jednom potvrdili neprocjenjivu vrijednost zajedništva i uzajamne potpore među bivšim zatočenicima, stvarajući prostor za razmjenu iskustava i zacjeljivanje dubokih rana.

Predanost istini o Domovinskom ratu

Susreti logoraša u Šibeniku i Vodicama poslali su jasnu poruku široj javnosti: patnja hrvatskih branitelja i civila u srpskim logorima trajan je podsjetnik na strahote Domovinskog rata. Događaj je istaknuo predanost HDLSKL-a očuvanju istine o ratu i nastavljanju borbe za pravdu i dostojanstvo žrtava. Sjećanje na zatočeništvo nije samo dio osobne povijesti logoraša, već je neizostavni dio identiteta neovisne Hrvatske.