Arhiva autora: admin

Isplata dividende za 2014. godinu iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (Fond HB) započet će u utorak, 23. lipnja 2015. godine.

da99f65ea8326ea76f381f861f7ca199

Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividende za 2014. godinu iznosi 15.808.443,38 kuna, što je po jednom udjelu u fondu 8,72 kune.

Isplata dividendi obavljat će se isključivo u poslovnicama FINA-e, a za to će biti potrebno predočiti osobnu iskaznicu ili putovnicu i original potvrdu o OIB-u vlasnika udjela (ili osobnu iskaznicu na kojoj je otisnut OIB). Važno je napomenuti da drugi dokumenti neće biti prihvaćeni niti uzeti u obzir.

S obzirom da je datum raspodjele dobiti Fonda HB dan 19. lipnja 2015. godine, pravo na isplatu dividende imat će oni branitelji koji posjeduju udjele u Fondu HB i oni koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli 20. travnja 2015. ili kasnije, odnosno oni članovi Fonda kojima je dan za isplatu udjela 23. lipnja 2015. ili kasnije.

Na dividendu iz Fonda HB nemaju pravo članovi Fonda HB koji su:

  • zahtjev za prodaju udjela podnijeli zaključno s 19. travnja 2015. ili ranije
  • prodali svoje udjele i ne raspolažu više niti jednim udjelom
  • prodali svoje udjele te im je datum isplate zaključno s 18. lipnja 2015. ili ranije.

Važno je naglasiti da je članovima Fonda HB koji su prodali svoje udjele, te su oni isplaćeni do ili 18. lipnja 2015., dividenda bila uključena u cijenu udjela, a što će se vidjeti već 19. lipnja 2015. kada će cijena udjela onima koji imaju pravo na dividendu biti smanjiti za iznos dividende.

Zbog tehničke provedbe, odnosno priprema za isplatu dividende za 2014. godinu, na dane 18., 19. i 20. lipnja 2015., neće se obavljati isplata dividendi iz ranijih godina, onima koji eventualno do sada nisu preuzeli dividendu, a na to su imali pravo. Oni će dividendu moći preuzeti od 23. lipnja 2015., kada će ranije dividende i dividenda za 2014. godinu biti objedinjene u jedan iznos.

Zaprimanje zahtjeva za otkup udjela i isplata udjela iz Fonda HB obavljat će se nesmetano i na spomenute dane, prema uobičajenoj proceduri. Za podnošenje zahtjeva za otkup udjela te isplatu dividende bit će potrebno, uz važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, predočiti i original potvrdu o OIB-u (ili osobnu iskaznicu na kojoj je otisnut OIB).

Književno – glazbeni program “Sjećanje” u HNK-u Osijeku

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko.baranjske županije, provodi po petu godinu za redom,književno – glazbeni program “Sjećanje” i predstavlja knjigu “Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj” koji će se održati u sklopu obilježavanja “Dana Osječkih branitelja” 26.lipnja 2015 godine u 18 sati u HNK Osijek.
Poseban gost je i jedan od autora ove posebne knjige profesor, Miroslav Tuđman.Plakat-Sjećanje,Tuđman
U programu “Sjećanje” sudjeluje,poseban i kvalitetan tim koji se dokazao svojim doprinosom u očuvanju i pronicanju istine o Domovinskom ratu,pravednoj borbi branitelja i Hrvatskog naroda za neovisnu i suverenu Republiku Hrvatsku.

D.B.

Dvadeset godina od velike pobjede u Domovinskom ratu: Hrvatska se sjeća operacije ‘Bljesak’

NA DANAŠNJI DANT-55_u_VRO_Bljesak-580x378

Hrvatska obilježava 20. obljetnicu početka Vojno-redarstvene akcije “Bljesak”, kada je napadom Hrvatske vojske i specijalne policije na južni i središnji dio zapadno-slavonskog okupiranog teritorija iz smjera Novske i Nove Gradiške nakon gotovo četverogodišnje okupacije oslobođena zapadna Slavonija. Zapovjednik napada sa zapada iz smjera Novske bio je general bojnik Ivan Basarac, dok je zapovjednik s istočne strane iz smjera Nove Gradiške bio general pukovnik Petar Stipetić.

Akcija je počela 1. svibnja 1995. godine, a trajala je sve do 3. svibnja s ciljem oslobađanja Okučana, mjesta koje je bilo središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadno-slavonskom području. Sudjelovale su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade, a u potpori su im bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopnim topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom (HRZ) i postrojbama specijalne policije.

Poginula 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, 162 su ranjena

U akciji “Bljesak” korišteni su i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva i to po prvi put u Domovinskom ratu. Tenkovi koji su bili dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja. Sudjelovalo je čak 7200 vojnika i policajaca, koji su u manje od trideset dva sata oslobodili 500 četvornih kilometara teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Okučani su oslobođeni nakon gotovo četverogodišnje okupacije.

Poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Srušen je zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

Uslijedila je odmazda. Zbog poraza u akciji “Bljesak” srpski pobunjenici su dan poslije, 2. svibnja 1995. godine napali središte Zagreba raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem s tzv. “zvončićima”, pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a njih najmanje 176 ranjeno. Zbog zapovijedi da se Zagreb napadne, Međunarodni sud u Haagu pravomoćno je osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.

Izvor: narod.hr

A što smo mogli očekivati?

UHVIDR-ČRNOMERAC

Nakon sramotne, ali mnogima i očekivane presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, svjedoci smo predstave za narod u izvedbi naše, „Hrvatske“ Vlade. U toj predstavi govore narodu ono što u ovom trenutku želi čuti, a u sebi likuju i slave.

A što smo mogli očekivati?

Sami smo abolirali četnike, počinitelje najtežih ratnih zločina što je bilo protivno Zakonu o aboliciji. Nekima od njih, koji su u tom trenutku bili već i pravomoćno osuđeni, a mnogi od njih i na odsluženju kazne, kazna je ukinuta i pušteni su na slobodu. Ti abolirani četnici sada su u hrvatskoj vojsci, policiji i politici. Neki i vrlo visoko rangirani. To znamo, ali ne želimo znati.

Protiv najodgovornijih za teška zlodjela, zapovjednom vrhu JNA kao niti tadašnjem političkom vrhu Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) kao niti protiv lokalnih kolovođa srpske pobune, nikada nismo podigli optužnice pred našim sudovima. Zar smo toliko naivni i možemo povjerovati da oni koji su u ovom postupku trebali odlučivati, to ne znaju?  I to znamo ali ne želimo znati.

A kako smo se nakon podnošenja tužbe za genocid, kao Država ponašali? Da li je itko iz međunarodnih krugova znajući sve ono prije navedeno, kao i prateći ponašanje svih naših dosadašnjih Vlada prema Srbiji i Crnoj Gori, mogao zaključiti da smo protiv te države pokrenuli ikakvu tužbu, a ne onu najtežu. Za genocid. Jesu li hrvatske vlasti do sada pokazale imalo ozbiljnu namjeru da se riješe pitanja nestalih, pitanja granica, povrata otuđenog kulturnog blaga ili ratne odštete? Njihova zalaganja po tim pitanjima bila su neozbiljna i smiješna. Kao države kojoj je u neospornoj agresiji okupirana 1/3 teritorija, ubijeno 16 000 državljana od kojih više civila nego vojnika, mnogo njih na nezamislivo okrutne načine, počinjena masovna silovanja, progoni i odvođenja u logore te pritom počinjena ogromna materijalna šteta i otuđeno kulturno blago, morali smo se ponašati potpuno suprotno.

Bez jačeg protivljenja naroda, sve nas dublje pomirbenom politikom  uvlače u „dobre međususjedske odnose“ , kulturne , sportske i druge sprege. Sve dublje u neku novu asocijaciju kako oni kažu „zapadnog balkana“, ma što to značilo, gdje bi mi bili predvodnica.

Zar smo zato preživjeli sve gore navedene strahote? Hrvatski narode probudi se i vrati oteto dostojanstvo. Nakon tolike žrtve, na to ne smijemo pristati. Za takvo što, ne može se dobiti mandat na izborima.

Sada imamo ono što je ostalo. Neosporno je potvrđena agresija Srbije i JNA u namjeri stvaranja Velike Srbije, progon i teški ratni zločini na širokom prostoru RH.

Ta presuda obvezuju ovu, kao i sve buduće Vlade da se u skladu sa njom i ponaša prema državi koju smo optužili za genocid.

Pred Srbiju se moraju postaviti jasni uvjeti prije čijih izvršenja ne može nastaviti pregovarati o integraciji u društvo zemalja Europske unije. To su prije svega pitanja pronalaska nestalih osoba sve do posljednjeg, definiranje granica, trenutni povrat otuđenih kulturnih i drugih materijalnih dobara, odšteta obiteljima poginulih, silovanima, invalidima, kao i naravno na osnovu neosporno utvrđene agresije, odšteta za svu direktno i indirektno počinjenu materijalnu štetu.

Ako na ovo ne primoramo svaku Vladu koja je dužna provoditi volju naroda, moramo se upitati: Zaslužujemo li Državu i neovisnost koju smo uz ogromnu žrtvu napokon ostvarili?

U Zagrebu, 4. siječnja 2015.

Za Udrugu HVIDR-a Črnomerec

Renato Šelj, predsjednik