VEČER SJEĆANJA NA RATNE DOGAĐAJE

Mlađe generacije kroz obrazovni sustav nemaju građu za povijesnu istinu o Domovinskom ratu

U povodu 24. godišnjice međunarodnoga priznanja RH, udruge proistekle iz Domovinskog rata Grada Osijeka organizirale su u Klubu knjižare Nova Večer sjećanja na ratne događaje uz predstavljanje knjige “Oluja koju nismo mogli izbjeći” novinara i publicista Ante Guge.

Svečanost je otvorena hrvatskom himnom i odavanjem počasti poginulima, a program su uveličali pjesmom i svirkom domoljubnih skladbi Nera Mamić i Tomislav Jambrešić. O povijesnom značenju 15. siječnja govorio je moderator susreta Damir Buljević, dok su branitelji Josip Talapko i Ante Blažević razmatrali povijesni kontekst i kronologiju značajnih zbivanja u obrambenom Domovinskom ratu s posebnim naglaskom na obranu Osijeka i sudjelovanje u vojno-redarstvenim akcijama i oslobodilačkim operacijama. U središnjm dijelu programa Antonija Vranješ razgovarala je s Antom Gugom o nedovoljno ili posve nepoznatim činjenicama u svezi uzroka rata, o tzv. kronologiji srpske laži, djelovanju međunarodnih lobija i obavještajnih službi tijekom i poslije Domovinskoga rata. Rečeno je kako dokumentarni prilozi objavljeni u knjizi uz teze potkrijepljene kronologijom umnogome osvjetljavaju istinu o obrambenom Domovinskom ratu, poglavito o “Oluji” s dokumentima vezanim uz manipuliranje neistinitim brojkama (prema podatcima UNHCR-a od svibnja 1993. na okupiranim hrvatskim područjima živjela je 82.000 osoba, a prema popisu stanovnika 1991. bilo ih je 145.000, dok srbijanski izvori serviraju laž o 250.000 protjeranih). Sadržaj knjige razobličuje velikosrbijansku agresorsku, okupacijsku politiku te ideju o “državi u državi” (Plan Z-4) za Srbe u Hrvatskoj i, odgovarajući na upit je li bilo moguće ostvariti hrvatsku samostalnost bez rata i u čemu je korijen hrvatsko-srpskih političkih prijepora, Gugo u analizi nudi odgovor iz perspektive suvremenika naglašavajući vremensku granicu za iskazivanje velikosrpskih težnji u SFRJ na 23. svibnja 1985., kada je održana prva sjednica Odbora za izradu Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (dokument koji definira Veliku Srbiju i kasnije miloševićevsku politiku prema ostalim narodima bivše Jugoslavije), te analizu završava “Olujom” 1995. “Knjigu sam pisao zbog onih koji ‘Oluju’ nisu doživjeli, ne pamte rat, ne znaju zašto se Jugoslavija raspala i zašto se mi i Srbi nismo mogli mirno razići poput Čeha i Slovaka te smo bili prisljeni državu izboriti u ratu. I danas je širenje laži aktualno. Zašto se nije pisalo i ne piše o obrani Osijeka u Domovinskom ratu nego se o Osijeku pisalo kao o “gradu slučaju”? Mlađe generacije kroz obrazovni sustav nemaju građu za povijesnu istinu o Domovinskom ratu i to me potaknulo na pisanje ove treće knjige ratne tematike posvećene poimence četrnaestorci poginulih hrvatskih ratnih reportera. Preživjeli ratni reporteri ni danas nemaju status branitelja”, ističe Ante Gugo, bivši ratni reporter.(I.K.)