U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije 16.studenog 2023.godine u HNK u Osijeku organiziralo je POPULARNO-ZNANSTVENU TRIBINU RATNI ZAROBLJENICI U DOMOVINSKOM RATU
Tribina je zamišljena kao prikaz vremena od ratne 1991. godine, početaka zatočeništva hrvatskih branitelja i civila u srpskim koncentracijskim logorima preko razmjena i oslobađanja, pa sve do današnjih dana i podizanja tužbe hrvatskih logoraša protiv Srbije za naplatu ratne odštete na Općinskom sudu u Beogradu. Posvećena je svim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora, braniteljima i civilima, kojih je na žalost bilo 30.000 od kojih je 7.800 koji imaju status logoraša i zatočenika srpskih koncentracijskih logora, a od kojih je danas živih tek nešto više od 3.000 tisuće logoraša – rekao je Damir Buljević, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i organizator tribine.
Na tribini, održanoj u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, predstavljena je i knjiga generala u pričuvi Stjepana Adanića, koji je bio glavni hrvatski pregovarač za razmjenu ratnih zarobljenika i logoraša te je iznio svoje svjedočenje o tom vremenu i događajima. Knjigu je predstavila doc. dr. sc. Antonija Huljev sa Fakulteat za odgojne i obrazovne znanosti ,Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i stručna suradnica HDLSKL OBŽ. Sudionicima tribine obratili su se zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kao izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja te predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić.
Voditelj programa bio je Filip Kuštro a glazbeni suradnici glazbena škola Franje Kuhača iz Osijeka. Pokrovitelji tribine Ratni zarobljenici u Domovinskom ratu su Ministarstvo hrvatskih branitelja, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek.
Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora ove godine 21,22 i 23 listopada održalo je svoje tradicionalne susrete a domaćin je bila Sisačko-moslavačka podružnica logoraša.
Smještaj je osiguralo Ministarstvo hrvatskih branitelja u novom
Veteranskom centru u Petrinji.
U aktivnom dvodnevnom programu obišli smo mjesta i upoznali se s ratnom povijesti ovoga kraja koji je teško stradao za vrijeme Domovinskog rata.
-Mjesto Baćin u općini Hrvatska Dubica gdje su četnici dana 21. listopada 1991. godine doveli 43 zarobljene osobe. S još 10-ak osoba iz Cerovljana, ukupno 56 osoba smaknuto je na licu mjesta rafalnom paljbom, a tijela su pogurana bagerom u šest plitko iskopanih jama.
-Na brdu Čukuru i spomen-obilježju pokraj Hrvatske Kostajnice gdje je poginuo snimatelj Hrvatske radiotelevizije Gordan Lederer. Ubijen je 8.kolovoza 1991. u 33. godini života.
Posjetili smo spomen sobu u Glini i spomenik na Poglediću – spomenik logorašima.
U Petrinji u Veteranskom centru održana je i redovita skupština udruge.
Na kraju susreta članovi udruge proveli su u ugodnom druženju na ručku “Bijela Lađa” u gradu Sisku.
Hrvatsko društvo logoraša Osječko-baranjske županije održalo je u Karancu, u Baranji svoje tadicionalne13. Sportske igre pod nazivom “Dan sporta-Karanac 2023”
Sudionici su se natjecali u pet sportskih disciplina; Bela, stolni tenis, viseća kuglana, balote i pikado a ovogodišnji favoriti bili su članovi udruge s osječkog, đakovačkog i našičkog područja koji su prijavili i najveći broj natjecatelja.
I ove godine ukupni pobjednik s najviše osvojenih medalja bila je ekipa iz Đakova.
Nakon završetka igara i proglašenja pobjednika uslijedio je ručak i druženje logoraša.
U ime Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije ,čestitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28.obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.Bila je čast služiti svojoj Domovini, biti dio nečega velikog i važnog.Budimo ponosni na te dane i zahvalni prema onima koji su za slobodu svoje živote dali.
Uoči Dana sjećanja na progonstvo mještana Dalja, Erduta i Aljmaša (1. kolovoza) i stradalništvo hrvatskih branitelja i civila, u Dalju je 31. srpnja 2023. blagoslovljeno spomen-obilježje braniteljima i civilima zatočenima u Dalju tijekom Domovinskoga rata uz svečano podizanje hrvatskog stijega na novopostavljenom jarbolu.
Memorijalnu svečanost organizirala je osječko-baranjska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSK) koja je uz vodstvo Damira Buljevića 2009. godine postavila spomen-obilježje. Spomenik sjećanja na 1. kolovoz 1991. nalazi se ispred zgrade Policijske postaje Dalj, „svjedokinje“ ratnih stradanja“, u Ulici bana Josipa Jelačića 19. Bivši zatočenici nedavno su uz obilježje postavili jarbol te se, prvi put od Domovinskoga rata, u središtu Dalja zavijorio hrvatski stijeg koji je uz intoniranje hrvatske himne podigla Počasna garda Povijesne postrojbe „Hrvatski sokol“ iz Osijeka. Uz daljski toponim stradanja, župnik daljske Župe sv. Josipa zaručnika Blažene Djevice Marije vlč. Ante Mihaljević blagoslovio je stijeg i spomen-obilježje te predmolio zajedničku molitvu za poginule, nasilno odvedene, zatočene i nestale hrvatske branitelje i civile.
Program je otvorila i vodila ratna reporterka Glasa Slavonije Nevenka Špoljarić citirajući stihove „Himne slobodi“ Ivana Gundulića ispisane na spomen-ploči (Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi. Ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti.) o 420-oj obljetnici pjesnikova rođenja (1589.) koji su i danas aktualna znakovita zahvalnost Bogu za novi život u slobodnoj Hrvatskoj i za hrvatsku domovinu.
Također, na spomen-ploči piše da je podignuta 16. kolovoza 2009. „u spomen svim hrvatskim braniteljima i civilima zatočenim u Dalju 1991. – 1993.“ te je odana počast daljskim mučenicima, ratnim stradalnicima.
Damir Buljević podsjetio je na okupaciju hrvatskoga Podunavlja i zbivanja 31. srpnja 1991. na području današnje Općine Erdut. „Ovdje se nalazimo dan uoči samog 1. kolovoza kada su počeli zločini koje su počinili velikosrpski četnici i JNA. Ovdje je bilo devet logora i zatvora u kojima su bili hrvatski branitelji i civili, njih više od tisuću. Vrijeme nakon 1. kolovoza i nakon masakra nad hrvatskim braniteljima, policajcima i civilima je vrijeme koje je bilo strašno za ove stanovnike, za Hrvate i sav nesrpski narod u Dalju, kao i u cijeloj Općini Erdut. U spomen na sve stradale i na sve logoraše na ovom će se mjestu od sada vijoriti hrvatski barjak jer hrvatski stijeg nije tek neka krpa, već znak državnosti i znak slobode. On je i simbol svih naših ljudi, simbol naše države, slobode i pobjede u Domovinskom ratu. Smatram da bismo, mi Hrvati, trebali više isticati hrvatski barjak i pokazali koliko smo ponosni na njega, na našu hrvatsku zastavu koja će od sada biti prisutna na ovome mjestu. Svake godine ćemo ponosno podsjećati na značenje ovih datuma u domovinskoj povijesti“, poručio je.
Osječki dogradonačelnik Dragan Vulin naglasio je da se počast uz spomen-obilježje odaje svima koji su 1991. na tomu području bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima te u mirnodopskoj nakani da se takvo što nikada ne ponovi i da bi mlađe generacije znale što se ovdje događalo, a to se postiže i pisanjem knjiga, snimanjem filmova da, što je najvažnije, buduće generacije znaju na koji način je izborena i koliko je skupo plaćena sloboda o kojoj danas pričamo“, kazao je.
Osječko-baranjski župan i hrvatski branitelj Ivan Anušić podsjetio je da je Dalj jedna od najkrvavijih epizoda bitaka i rata na istoku Hrvatske. „Pedeset hrvatskih branitelja i civila je ubijeno nakon ulaska srpskih snaga u Dalj. Nevjerojatna je činjenica da su dojučerašnji susjedi s kojima ste živjeli, razgovarali, susretali ih na ulici i mislili da ste prijatelji, počinili najveće i najsvirepije zločine… Nasuprot poštenoj vojnoj borbi vojnika na frontu u kojoj se gine, ovdje su mučili i ubijali civile i žene i djecu, maltretirali ljude te ih poslije bacali kao klade u Dunav te prikrivali svoj zločin prekapajući masovne grobnice nekoliko puta da ih se ne bi pronašlo. I dan-danas ne možemo pronaći sve naše mrtve i poginule jer oni to ne žele reći. Dan-danas svirepi zločini nisu kažnjeni jer nisu dostupni hrvatskom pravosuđu ili su ušli u aboliciju. Preduvjet suživota, u kojemu neće biti ‚ali‘, upitnika ni potpitanja, između Hrvata i srpske zajednice u Hrvatskoj je rješavanje zločina i pitanja o još 1500 nestalih u Domovinskom ratu“, ustvrdio je.
Svečanost su pratili duhovni stihovi, uz zahvalu svim sudionicima među kojima su bili zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, poglavar „Hrvatskog sokola“ Miroslav Čakalić, mještani Dalja, branitelji i preživjeli zatočenici te članovi obitelji poginulih i nestalih ratnih žrtava.
Zajedništvo je nastavljeno uz bratsku trpezu koju je blagoslovio vlč. Mihaljević.
FOTO: N. ŠPOLJARIĆ // BLAGOSLOV SPOMEN-OBILJEŽJA U DALJU
