Od svog izlaska knjige su među najčitanijima u Hrvatskoj,Borna Vitez, hrvatski tajni agentom literarni je lik iz dvije knjige Zdravka Vukića: „Operacija Slavonija“ iz 2009. i „Sve za Hrvatsku“ iz 2012. godine. Novinari su ga proglasili „hrvatskim Jamesom Bondom“

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako ste došli na ideju da kroz moderan, dinamičan način progovorite o novijoj hrvatskoj povijesti?

Z.V. U obje se knjige dotičem određenih događaja vezanih uz noviju hrvatsku povijest, konkretnije uz određene vojne operacije iz Domovinskog rata. U prvoj knjizi glavni junak ima refleksije prošlosti vezane uz operaciju „Oluja“, dok u drugoj vidimo njegova sjećanja na akciju „Maslenica“. Ona su bitna jer se naslanjaju na događaje koje poslije pratimo u knjizi te likove s kojima se susreće glavni junak. Borna Vitez zamišljen je kao specijalni tajni agent jednog imaginarnog posebnog odjela hrvatske tajne službe koja štiti nacionalne interese, a sam je kao mlada osoba sudjelovao u Domovinskom ratu koji je na njega puno utjecao te je iznimno veliki domoljub.

Jeste li za romane koristili povijesne dokumente? Niste li prerizičnim smatrali stvarati hrvatsku inačicu Jamesa Bonda?

Z.V. Glavni je lik, to nije tajna i to je vidljivo inspiriran Flemingovim Jamesom Bondom, ali i romanima Roberta Ludluma o Jasonu Borneu. Razlog koji me potaknuo na pisanje takvih knjiga jest to da nisam primijetio da je netko u Hrvatskoj pisao na takav način. Na tržištu imamo brojne trilere ili političke trilere autora iz drugih, uglavnom zapadnih zemalja, samo Hrvatska nema svog nekog  literarnog junaka, koji bi zdušno branio hrvatsku državu koja je i danas meta mnogih koji se ne mogu i ne žele pomiriti s činjenicom da ta naša samostalna država postoji.

Kroz refleksije o Domovinskom ratu htio sam dati jedan kraći prikaz o tome da se vidi opravdanost oslobodilačkog rata, posebno što su poslije 2000. godine posebno mlade generacije „bombardirane“ raznim informacijama o tobožnjim zločinima Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, i to po meni u tolikoj mjeri da se taj rat pokušava potpuno oblatiti. Zato sam došao na ideju o stvaranju ovakvih knjiga, da se na zabavan način pristupi mladima ali i svim drugim generacijama i prikaže jedan istiniti prikaz o Domovinskom ratu ali i o hrvatskoj stvarnosti danas, političkim i drugim prilikama koje nisu uvijek idealne.

Koji važni događaji stvaraju vremenski okvir novije hrvatske povijesti kojom se bavite u obje knjige?

Z.V. U oba romana vrijeme radnje je sadašnjost i prate događaje koji su, nažalost i danas aktualni. U knjizi „Operacija Slavonija“  prikazani su događaji i vrijeme kada se dio srpskog pučanstva u istočnoj Slavoniji nikako ne može pomiriti s činjenicom da više nema tzv. Krajine i da je to područje dio države Hrvatske. Tu nisam morao puno davati mašti na volju jer gotovo svakodnevni incidenti na tom području pokazuju da se oni s tim teško mire i danas ali i nešto puno gore, a to je da svoju djecu odgajaju u tom duhu, što se moglo vidjeti prilikom sramnog skandiranja „Srbija“,  u Vukovaru za vrijeme međunarodnog natjecanja košarkašica. Ima i gorih primjera ali se o njima šuti, dok se jedan domoljubni istup poznatog hrvatskog reprezentativca gleda kao na nešto užasno. Dok se o svemu tome bude šutjelo neće biti dobro, posebno u istočnoj Slavoniji i samom gradu Vukovaru kao simbolu otpora velikosrpskoj agresiji i velikom stradanju Hrvata.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U drugoj knjizi „Sve za Hrvatsku“ obrađujete desetljećima prisutne teme koje opterećuju hrvatsku svakodnevicu, od podjela na ustaše i partizane na dalje?

Z.V. Da, u drugoj knjizi „Sve za Hrvatsku“ dotičem se i događaja iz Drugog svjetskog rata, i  osim poznate teme o podjeli Hrvata na ustaše i partizane, otvorio sam i temu suradnje četnika i talijanskih fašista na području Dalmacije, koji su tamo radili velike zločine nad hrvatskim narodom i jako su dobro surađivali u II. Svjetskom ratu. Glavna se radnja druge knjige događa u gradu Zadru, herojskom hrvatskom gradu koji je puno dao u obrani hrvatske države, a ima i jedna zanimljiva akcijska priča i jurnjava po Banja Luci. Akcija, lijepe i seksepilne  žene, brzi automobili i razna tehnološka iznenađenja, sve je to s čime se susreće Borna Vitez. I opasni protivnici, naravno.

Kakvu poruku šaljete kroz lik Borne Viteza?

Z.V. Stvaranje jednog literarnog lika koji će kroz zabavniji pristup, putem ovih političkih trilera govoriti zapravo o tome da smo teško stekli državu, da i danas imamo mnoge neprijatelje i da Hrvatsku treba čuvati. Ne mora nam se sviđati uvijek aktualni režim ali je činjenica da se ovaj, današnji pogotovo ponaša podanički i kao da se odnarodio od vlastitog naroda i ne razumije sve njegove patnje. Mi smo narod koji je imao tešku povijest i koji je svoju slobodu skupo platio, a to znači da se nitko nema pravo igrati s njom.

Na žalost, netko je dobro rekao da nakon dr.Franje Tuđmana mi više nemamo državnika nego samo političare. Jer sumnjam da bi on dozvolio ikome da, primjerice kaže da je Vukovar srpski grad ili da Bunjevci nisu Hrvati. On bi takve bez pardona podsjetio dokle je sezala Hrvatska, da je ona nekad bila do Zemuna i da je tamo godinama bila granica te da im je bolje da ne blebeću gluposti.

Zanimljivost je što vam je autor predgovora prve knjige ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić.

Z.V. Da, i to mi velika čast i iznimno zadovoljstvo. Predgovor druge knjige napisao je naš poznati hrvatski književnik i također bivši ministar Hrvoje Hitrec. Obojica su veliki domoljubi i dali su mi veliki poticaj da nastavim dalje, posebno gospodin Hitrec  kao priznati književnik koji je za jedan portal napisao tako dobru ocjenu prve knjige da sam drugu knjigu, „Sve za Hrvatsku“ napisao za nepuna četiri mjeseca, dok sam na prvoj radio nešto manje od dvije godine. Prvu sam knjigu poslao generalu Anti Gotovini dok se nalazio još u pritvoru u Haagu, a posebno sam sretan bio prošlo ljeto kad sam mu i drugu poklonio u Pakoštanima, a tih je mjeseci prema nekim top listama bila i najčitanija u Hrvatskoj.

Prema mišljenju mnogih obje knjige bile bi sjajan predložak za snimanje vrlo kvalitetnih filmova o Domovinskom ratu kojih, na žalost u Hrvatskoj nema. Postoji li interes za takvo što?

Z.V. Iskreno, volio bih da se romani ekraniziraju ali o tome, za sada ne mogu razmišljati. Takav projekt bi zahtijevao uključivanje puno razina i vrlo složeni u skupu produkciju.

Koliko je poznato, Borna Vitez ne staje, ide dalje.

Z.V. Da, intenzivno radim na trećem romanu i slažem, kombiniram različite ideje, a vjerujem da će se pojaviti još tijekom ove, 2014. godine.

Na koji način naši čitatelji mogu nabaviti svoj primjerak knjige?

Z.V. Najbolje je kontaktirati našički ogranak Matice hrvatske ili putem facebook stranice Borna Vitez.

O AUTORU ZDRAVKU VUKIĆU

Zdravko Vukić rođen je 1974. godine, a osnovnu školu i Jezičnu gimnaziju završio je u Našicama. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Osijeku i stekao zvanje stručnog specijalista javne uprave. U Našicama u dva mandata bio vijećnik Gradskog vijeća te član Gradskog poglavarstva Grada Našica. U dva mandata bio županijski vijećnik, a obnašao je i dužnost potpredsjednika Skupštine Osječko-baranjske županije.  Bio glavni urednik strip-magazina „Vitez“.

Razgovarao i priredio: Filip Kuštro