Kod spomen-obilježja logorašima studenti posadili endemsko bilje

snimio Davor KIBEL,  Nemetin, 20.04.2016.  kod spomen obilježja na izlasku iz Nemetina, radno-edukativna radionica ureðenja okoliša

snimio Davor KIBEL,
Nemetin, 20.04.2016. kod spomen obilježja na izlasku iz Nemetina, radno-edukativna radionica ureðenja okolišažje

snimio Davor KIBEL,  Nemetin, 20.04.2016.  kod spomen obilježja na izlasku iz Nemetina, radno-edukativna radionica ureðenja okoliša

snimio Davor KIBEL,
Nemetin, 20.04.2016. kod spomen obilježja na izlasku iz Nemetina, radno-edukativna radionica ureðenja okoliša

20160420_111437

Uređenje okoliša oko spomen-obilježja najveće razmjene logoraša u Nemetinu, održano jučer, okupilo je članove Udruge Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije (HDLSKL OBŽ) i studente treće godine Poljoprivrednog fakulteta.

– Riječ je o terenskoj, radno-edukativnoj radionici pod nazivom Spomen-obilježje Nemetin, u kojoj sudjeluje 20 studenata smjera Hortikultura i polaznika izbornog predmeta Oblikovanje krajobraza i dendrologija Poljoprivrednog fakulteta. Cilj je urediti okoliš oko spomenika, posaditi cvijeće i druge biljne vrste koje nestaju iz našeg okoliša te očuvati bioraznolikost i stvoriti ravnotežu u prirodi – kaže prof. Alka Turalija, viši predavač na Poljoprivrednom fakultetu.

Damir Buljević, predsjednik udruge HDLSKL OBŽ-a, podsjeća da je na mjestu spomen-obilježja 14. kolovoza 1992. godine razmijenjeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila iz srpskih koncentracijskih logora. “Ovaj prostor uređujemo od 2010. godine. Ušli smo u Gruntvig, projekt cjeloživotnog učenja, potprogram Parkovi i vrtovi Europe, koji se financira sredstvima iz fondova EU. Partner na projektu je Poljoprivredni fakultet – kaže Buljević.

Ovoj hvalevrijednoj akciji pridružili su se gradonačelnik Ivan Vrkić, zamjenik župana Dragan Vulin i osječki mirotvorac Marijan Gubina, član udruge HDLSKL. Gradonačelnik i dožupan istaknuli su da ovim projektom podsjećamo na značajne datume iz hrvatske povijesti, ali se i na kreativan način brinemo o autohtonom bilju.

Glas Slavonije  V. Latinović

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.