Arhiva kategorije: HDLSKL-OBŽ

“Nismo preživjeli da bismo šutjeli nego svjedočili i bili glas onima koji se žrtvovaše za svoju domovinu!ˮ

U osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, 12. lipnja 2019. godine u 19 sati, održana je umjetničko-književna tribina Domovinski rat u knjigama i pjesmama. Tribina se održala pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Republike, Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva hrvatskih branitelja, Osječko-baranjske županije te Grada Osijeka.

Tribinu je moderirao predsjednik Osječke podružnice Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Damir Buljević, a ulomke iz romana čitale su dr. sc. Antonija Huljev i Danijela Šandor. Uvodni dio o važnosti promoviranja vrijednosti Domovinskoga rata vodila je dr. sc. Antonija Huljev, nakon čega su kroz razgovor svoju autobiografsko-memoarsku prozu predstavili autori: Vilim Karlović (“Preživio sam Vukovar i Ovčaru”, 2011.), Marijan Gubina (“260 dana”, 2011.), Zdravko Carević Car (“Ovim su šorom prolazili svatiˮ, 2013.), Damir Plavšić (“Ne plači, moj dobri anđele: Bitka za Vukovar, zatočeništvo i Slobodaˮ, 2015.) te Goran Hiller (“Ispovijest zarobljenikaˮ, 2018.).

Dr. sc. Antonija Huljev istaknula je kako u posljednje vrijeme svjedočimo porastu poratne književnosti nastale iz pera svjedoka vremena te izravnih sudionika Domovinskoga rata, čiji su najveći obol dali upravo Slavonija, Baranja i Srijem. Zadnjih nekoliko godina sve se više objavljuju književna autorska djela kojima cilj nije izričito književno dostignuće već očuvanje istinskih vrijednosti Domovinskoga rata i sjećanja na proživljene traume iz Domovinskoga rata. Autori koji su svoja iskustva podijelili na tribini Domovinski su rat dočekali kao civili ili kao branitelji, no ono što im je zajednička poveznica jest teška trauma koju su nakon mnogo godina odlučili ispisati te hrvatsku javnost upoznati s manje poznatim činjenicama iz Domovinskoga rata, a koje se tiču zarobljavanja, mučenja itd. Sva ova djela, istaknuto je na tribini, prevladavaju jednostranu obradu povijesti često naglašavajući i “pogled s druge straneˮ, što je u najvećem dijelu odlika knjige Vilima Karlovića.

Ova književna djela nadilaze jednonacionalni pogled, a što vodi kritičkom mišljenju i kulturi sjećanja, koja je uvijek problematičan pojam jer je sjećanje odnos prema proživljenom iskustvu pa stoga da bi i povijest bila prikazana maksimalno objektivno, potrebno je prevladati emotivan pristup ovom diskursu. Književnost o Domovinskom ratu izuzetno je važna jer nam ne dopušta zaborav i prihvaćanje fabriciranih “istinaˮ druge strane, zaključak je tribine, kao i činjenica, istaknuli su sudionici, da se u nastavi povijesti temama Domovinskoga rata ne pristupa u dovoljnoj mjeri i to uglavnom pred kraj školske godine, kada su ocjene već zaključene pa samim time i gradivo ove tematike često gubi na važnosti. Upravo iz toga razloga književna djela o Domovinskom ratu imaju iznimnu važnost. Ona postaju kulturni udžbenici i neizostavna sastavnica koja mora popuniti praznine i nejasnoće. Ispisivanjem svojih ratnih dionica ovdje prisutni autori nedvojbeno su pridonijeli očuvanju kulture sjećanja na Domovinski rat. Autori predstavljenih autobiografskih proza pristupom u pisanju razbijaju neke ustaljene stereotipove nikada se pri tome ne odvajajući od činjenice tko je bio agresor, a tko branitelj i žrtva. Oni su iskreno iznoseći svjedočanstva svojih prestrašnih trauma logorovanja, odvođenja na strijeljanja i silovanja, premlaćivanja itd., potvrdili onu Alberta Einsteina koja kaže da domoljublje nije kratki i burni izljev emocija, nego smirena i konstantna posvećenost tijekom cijeloga života. To su, između ostaloga, i dokazali jer ispisivati ove književne retke zasigurno im nije bilo lako. Ali bilo je nužno. O problemu suočavanja s proživljenom traumom posebno je govorio Goran Hiller istaknuvši kako je ga je pisanja romana često emotivno vraćalo u proživljena vremena i stoga je roman mogao pisati samo jednom tjedno.

Svi sudionici istaknuli su važnost oprosta i vjere koji su jedini jamci da se iste strahote ne ponove. Gosti tribine imali su priliku vidjeti i spot pjesme Stari moj(https://www.youtube.com/watch?v=UEr1pJodGx4) čiju glazbu i tekst potpisuje Zdravko Carević Car i čiji sin Matko glumi u spotu te Prošao sam sve(https://www.youtube.com/watch?v=mGcbn4f-ft4), pjesmu u izvedbi Dine Jelusića, a koja je nadahunuta knjigom Marijana Gubine. Sjajan prikaz intermedijalnosti bila je poema Kraljica slavonske ravnice autora Damira Plavšića, predočena publici video prikazom. Budući da su na tribini bili prisutni i učenici iz osječkih osnovnih škola, za ovakvim se kulturnim aktivnostima nameće sve veća potreba. Završetak tribine zaključio je Damir Buljević riječima: “Nismo preživjeli da bismo šutjeli nego svjedočili i bili glas onima koji se žrtvovaše za svoju domovinu!ˮ

Piše: Kristijan Huljev / Kamenjar.com

Kraljica slavonske ravnice

Jedna djevojčica u sobi bez stropa,

kleči i moli na odvaljenom betonu,

među raskidanim igračkama, ciglom i šutom.

Netko je u susjednoj sobio zdrobio lutku.

Sklopljene ručice prizivaju Boga,

niz lice se cijede biserne suze.

Tihe jecaje malene djevojčice

zaglušuje buka neprijateljskih granata.

Maleno tijelo drhti od straha,

od studeni, gladi i boli.

U susjednoj sobi tresak i škripa vrata.

Netko je u kući.

Uzdiže glavu prema nebu,

raščupanu kosu raspršuje vjetar.

Drhtave su ruke izgrebane, suhe.

Vani ubijaju srpske granate.

Ostala je sama.

Nema više očevog čvrstog i toplog zagrljaja

ni majčinog nježnog milovanja kose.

Njeno ranjeno bijelo štene, leži u kutu i tiho cvili.

Odzvanja pjesma “… bit će mesa, bit će mesa, klat ćemo Hrvate…ˮ.

Četnici vode svoj krvavi pir.

Zagrmilo je. BLJESAK.

U sobi su zasjale tisuće zvjezdica.

Štene je skočilo i veselo maše repom,

lutka u krilu ponovo je lijepa i čista.

Biserne suze zaostale u oku

zasjale su poput sunca,

bijelo lice ozario je osmijeh:

nestali su četnici, bol i tuga.

Ustala je.

Sjajna, lepršava, bijela haljinica pleše na povjetarcu.

Uzima najdražu lutku, doziva razigrano štene.

Ispred nje – tisuće djece zovu je u Svjetlost.

(…)

Damir Plavšić

Logoraši u Đakovu devete godine za redom održali sportske igre

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije u Đakovu 25.svibnja 2019.godine održalo je svoje tradicionalne devete Sportske igre pod nazivom “Dan sporta-Đakovo 2019”.

Četrdesetak članova udruge takmičili su se u pet sportskih disciplina:Bela,stolni tenis,pikado,viseća kuglana i boćanje.Takmičenje je krenulo u devet sati a završilo u četrnaest sa podjelom medalja i zajedničkim ručkom.

Ove godine najviše medalja osvojila je ekipa iz Đakova.

Čini dobro-daruj krv-poštuj druge

Članovi udruge Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i udruga Auxilium kao organizator pozivaju vas na dobrovoljno darivanje krvi. Projekt/program-aktivnost „ČINI DOBRO“ / DARUJ KRV – POŠTUJ DRUGE provodi se kontinuirano već osmu godinu za redom,svaka četiri mjeseca s ciljem poticanja i jačanja građanskog aktivizma i volonterstva za opće dobro građana grada Osijeka.

Pozivamo vas da nam se pridružite u tradicionalnoj humanitarnoj akciji dana 5.02.2019. godine u vremenu od 15 do 20 sati u prostorijama udruge AUXILIUM Gradske četvrti Novi grad Osijek (robna kuća Sjenjak), Sjenjak 133, Osijek. Neovisno o tome možete li darivati krv ili ne, za Vas smo pripremili besplatne kave, a za mališane igraonicu s različitim radionicama te sokove i kekse.

D.B.

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

U operaciji Maslenica prvi i jedini put sukobile su se najbolje i najelitnije postrojbe obiju vojski i u tom je sudaru velikosrpski neprijatelj polomio zube. 5.000 Arkanovih “Tigrova”, “Knindži”, “Martićevaca” i “Niških specijalaca” – poraženo do koljena.

Hrvatska vojska i policija 22. siječnja 1993. započele su ograničenu ofenzivnu operaciju kodnog naziva “Gusar”;. U samo tri dana oslobođena je tzv. ružičasta zona okupiranoga zadarskog zaleđa. Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Rovanjske, Maslenice, Posedarja, Novigrada, Pridrage, Škabrnje, Islama Latinskog, Kašića pa do Zemunika i tamošnje zrakoplovne luke. Cilj akcije bilo je stvaranje uvjeta za nesmetanu gradnju novoga Masleničkog mosta, čime bi se prekinula dugotrajna prometna izolacija sjevera i juga Hrvatske, koji su dotada bili povezani preko Paškoga mosta i trajektnom linijom Prizna-Žigljen.

Epilog

Operacija Maslenica ostati će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH. U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da su demantirane već se čitavu međunarodnu javnost nakon Operacije Maslenica osvjedočila u potpunu spremnost Hrvatske i njenih oružanih snaga, da osigura ostvarenje potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 26.OBLJETNICE VRO MASLENICA ’93…

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 26. OBLJETNICE VRO „MASLENICA ’93.“

U Domu Zadarske županije predstavljen je program obilježavanja 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93. koji će se održati pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

SUBOTA 19. siječnja 2019.
Sportski program
09:30 sati Memorijalni turnir u sjedećoj odbojci – Sportska dvorana Višnjik, Zadar
10:00 sati – 12:00 sati Turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem – Sportska dvorana Mocire, Zadar

NEDJELJA, 20. siječnja 2019.
08:00 sati Koracima nade u istinu, hodanje predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata – Zeleni hrast – Kašić – Paljuv – Pridraga
Sportski program
12:00 sati Memorijalni maraton Da se ne zaboravi Maslenica-Posedarje-Novigrad (smjer utrke: Maslenički most-Posedarje-Podgradina-Paljuv-Novigrad)

PONEDJELJAK, 21. siječnja 2019.
08:00 sati Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra
09:00 sati Polaganje vijenaca na Središnji križ – Gradsko groblje u Zadru
10:00 sati Polaganje vijenaca na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi – Ulica Ante Starčevića, Zadar
10:30 sati Mimohod postrojbi sudionica operacije s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH – Obala kneza Branimira- Gradski most- Narodni trg- Široka ulica-katedrala sv. Stošije-Forum-svetište sv. Šime
11:00 sati Sveta misa za Domovinu u svetištu sv. Šime
12:00 sati Promocija knjige HMDCDR-a Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti – Koncertna dvorana Kneževe palače, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
18:00 sati Promocija knjige Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine – Svečana dvorana Sveučilište, Obala Petra Krešimira IV., Zadar

UTORAK, 22. siječnja 2019.
09:00 sati Polaganje vijenaca – Kašić
10:00 sati Polaganje vijenaca – Islam Latinski
10:30 sati Postavljanje vijenaca na spomen ploču postrojbama HRM – Riva u Posedarju
11:00 sati Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO „Maslenica 93.“, – Zaštitni pojas DC 8 uz odmaralište sjeverne strane Masleničkog mosta u Maslenici
12:30 sati Sveta misa u crkvi sv. Frane – Podprag, Općina Jasenice
12:30 sati Sveta misa u crkvi Marije zaštitnice kršćana – Paljuv

NEDJELJA, 27. siječnja 2019.
09:00 sati Sveta misa u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije – Škabrnja
10.00 sati Polaganje vijenaca na spomen obilježju pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike – Ražovljeva glavica u Škabrnji

SUBOTA, 09. veljače 2019.
11:00 sati Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM i 2. Gardijskoj brigadi Gromovi – Novigrad

SRIJEDA, 13. veljače 2019.
10:00 sati Spomendan stradavanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije – Donji Karin

D.B.