NATJEČAJ ZA OSTVARIVANJE POTPORE ZA OBRAZOVANJE

Od ove akademske godine (2019./2020.) Zaklada je nadležna pravna osoba koja provodi postupak za ostvarivanje prava na potporu za obrazovanje iz čl. 124. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, br. 121/17).

Upravni odbor Zaklade na dan 4.11.2019.godine raspisao je, temeljem Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na potporu za obrazovanje (“Narodne novine”,br.101/2019), natječaj koji je objavljen u dnevnim novinama “Večernjem listu” te je s paketom obrazaca osim na web stranici Zaklade dostupan na i na web stranici Ministarstva hrvatskih branitelja.

D.B.

Obilježavanje Dana Svih svetih i Dušnog dana 2019. u Osijeku

Sukladno Odluci o obilježavanju blagdana Svih svetih i Dušnog dana potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane od 23.10.2019. te obavijesti Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: 610-01/19-01/37; URBROJ: 52207/1-2-19-12 od 21. listopada 2019., objavljuje protokol obilježavanja blagdana Svih svetih i Dušnog dana za datume.

29. i 30. listopada 2019. (utorak i srijeda)

Mobilni timovi upalit će svijeće na grobovima poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i posjetiti obitelji nestalih čija su tijela ostala na bojištu.

31.1istopada 2019. (četvrtak)

8:15 sati

U vojnoj kapelaniji „Svetog Leopolda Bogdana Mandića” Osijek — objekt vila, D. Cesarića 1 s početkom u 8:15 sati održat će se misa zadužnica za sve poginule i nestale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. Svetu misu će služiti kapelan policijske kapelanije Sv. Jeronim u Osijeku, Stjepan Harjač .

11:00 sati

Svečano polaganje vijenaca u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata održat će se kod Spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Trgu slobode, uz postroj pripadnika počasnih desetina HV i MUP-a kao i pripadnika Hrvatskih sokola Osječko-baranjske županije, te uz nazočnost izaslanstava i dužnosnika po protokolu.

12,00 sati

Svečano polaganje vijenaca u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata održat će se kod zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Centralnom groblju u Osijeku, uz postroj pripadnika počasnih desetina HV i MUP-a kao i pripadnika Hrvatskih sokola Osječko-baranjske županije, te uz nazočnost izaslanstava i dužnosnika po protokolu.

Tomo Medved objavio sve podatke o braniteljima i njihovim mirovinama

Na Okruglom stolu u Ministarstvu hrvatskih branitelja predstavljeni su podaci o braniteljskoj populaciji. Uz predstavnike ministarstva sudjelovali su i predstavnici drugih državnih tijela i institucija te udruga iz Domovinskog rata, a razgovaralo se o mirovinama hrvatskih branitelja ostvarenim po posebnim propisima.

Ministar Tomo Medved objasnio je da se podaci objavljuju zbog krivih interpretacija u javnosti i klime koja se stvara oko tzv. povlaštenih braniteljskih mirovina.

Radi se o najnovijim podacima o broju branitelja, kategorijama, iznosima mirovina i radnom stažu koji imaju, predstavljenima na Okruglom stolu u Ministarstvu branitelja.

Prema tim podacima, u rujnu 2019. godine u evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja bilo je ukupno živih, poginulih, nestalih i umrlih 508.605 branitelja.

Trenutno je 438.262 živih branitelja, dok je u Domovinskom ratu poginulo 8.397 branitelja. Nestalih je 437 branitelja.

Hrvatskih branitelja koji su u radnom odnosu u rujnu 2019. godine bilo je ukupno 190.408, a onih koji su u radnom odnosu i koriste mirovinu u rujnu je bilo 6.954.
Hrvatskih branitelja koji nisu u radnom odnosu i ne koriste mirovinu u rujnu 2019. godine bilo je 74.627.Hrvatskih branitelja koji su u rujnu 2019. godine izvan mirovinskog sustava je 271.989.

Prosječna braniteljska mirovina iznosi 4.200 kuna. Najvišu mirovinu u iznosu od 7.000 kuna primaju obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, dok hrvatski ratni vojni invalidi primaju 5.700 kuna mirovine.

Objavljeni su i podaci o mirovinskom stažu branitelja.

Izvor: Ministarstvo branitelja

“Nismo preživjeli da bismo šutjeli nego svjedočili i bili glas onima koji se žrtvovaše za svoju domovinu!ˮ

U osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, 12. lipnja 2019. godine u 19 sati, održana je umjetničko-književna tribina Domovinski rat u knjigama i pjesmama. Tribina se održala pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Republike, Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva hrvatskih branitelja, Osječko-baranjske županije te Grada Osijeka.

Tribinu je moderirao predsjednik Osječke podružnice Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Damir Buljević, a ulomke iz romana čitale su dr. sc. Antonija Huljev i Danijela Šandor. Uvodni dio o važnosti promoviranja vrijednosti Domovinskoga rata vodila je dr. sc. Antonija Huljev, nakon čega su kroz razgovor svoju autobiografsko-memoarsku prozu predstavili autori: Vilim Karlović (“Preživio sam Vukovar i Ovčaru”, 2011.), Marijan Gubina (“260 dana”, 2011.), Zdravko Carević Car (“Ovim su šorom prolazili svatiˮ, 2013.), Damir Plavšić (“Ne plači, moj dobri anđele: Bitka za Vukovar, zatočeništvo i Slobodaˮ, 2015.) te Goran Hiller (“Ispovijest zarobljenikaˮ, 2018.).

Dr. sc. Antonija Huljev istaknula je kako u posljednje vrijeme svjedočimo porastu poratne književnosti nastale iz pera svjedoka vremena te izravnih sudionika Domovinskoga rata, čiji su najveći obol dali upravo Slavonija, Baranja i Srijem. Zadnjih nekoliko godina sve se više objavljuju književna autorska djela kojima cilj nije izričito književno dostignuće već očuvanje istinskih vrijednosti Domovinskoga rata i sjećanja na proživljene traume iz Domovinskoga rata. Autori koji su svoja iskustva podijelili na tribini Domovinski su rat dočekali kao civili ili kao branitelji, no ono što im je zajednička poveznica jest teška trauma koju su nakon mnogo godina odlučili ispisati te hrvatsku javnost upoznati s manje poznatim činjenicama iz Domovinskoga rata, a koje se tiču zarobljavanja, mučenja itd. Sva ova djela, istaknuto je na tribini, prevladavaju jednostranu obradu povijesti često naglašavajući i “pogled s druge straneˮ, što je u najvećem dijelu odlika knjige Vilima Karlovića.

Ova književna djela nadilaze jednonacionalni pogled, a što vodi kritičkom mišljenju i kulturi sjećanja, koja je uvijek problematičan pojam jer je sjećanje odnos prema proživljenom iskustvu pa stoga da bi i povijest bila prikazana maksimalno objektivno, potrebno je prevladati emotivan pristup ovom diskursu. Književnost o Domovinskom ratu izuzetno je važna jer nam ne dopušta zaborav i prihvaćanje fabriciranih “istinaˮ druge strane, zaključak je tribine, kao i činjenica, istaknuli su sudionici, da se u nastavi povijesti temama Domovinskoga rata ne pristupa u dovoljnoj mjeri i to uglavnom pred kraj školske godine, kada su ocjene već zaključene pa samim time i gradivo ove tematike često gubi na važnosti. Upravo iz toga razloga književna djela o Domovinskom ratu imaju iznimnu važnost. Ona postaju kulturni udžbenici i neizostavna sastavnica koja mora popuniti praznine i nejasnoće. Ispisivanjem svojih ratnih dionica ovdje prisutni autori nedvojbeno su pridonijeli očuvanju kulture sjećanja na Domovinski rat. Autori predstavljenih autobiografskih proza pristupom u pisanju razbijaju neke ustaljene stereotipove nikada se pri tome ne odvajajući od činjenice tko je bio agresor, a tko branitelj i žrtva. Oni su iskreno iznoseći svjedočanstva svojih prestrašnih trauma logorovanja, odvođenja na strijeljanja i silovanja, premlaćivanja itd., potvrdili onu Alberta Einsteina koja kaže da domoljublje nije kratki i burni izljev emocija, nego smirena i konstantna posvećenost tijekom cijeloga života. To su, između ostaloga, i dokazali jer ispisivati ove književne retke zasigurno im nije bilo lako. Ali bilo je nužno. O problemu suočavanja s proživljenom traumom posebno je govorio Goran Hiller istaknuvši kako je ga je pisanja romana često emotivno vraćalo u proživljena vremena i stoga je roman mogao pisati samo jednom tjedno.

Svi sudionici istaknuli su važnost oprosta i vjere koji su jedini jamci da se iste strahote ne ponove. Gosti tribine imali su priliku vidjeti i spot pjesme Stari moj(https://www.youtube.com/watch?v=UEr1pJodGx4) čiju glazbu i tekst potpisuje Zdravko Carević Car i čiji sin Matko glumi u spotu te Prošao sam sve(https://www.youtube.com/watch?v=mGcbn4f-ft4), pjesmu u izvedbi Dine Jelusića, a koja je nadahunuta knjigom Marijana Gubine. Sjajan prikaz intermedijalnosti bila je poema Kraljica slavonske ravnice autora Damira Plavšića, predočena publici video prikazom. Budući da su na tribini bili prisutni i učenici iz osječkih osnovnih škola, za ovakvim se kulturnim aktivnostima nameće sve veća potreba. Završetak tribine zaključio je Damir Buljević riječima: “Nismo preživjeli da bismo šutjeli nego svjedočili i bili glas onima koji se žrtvovaše za svoju domovinu!ˮ

Piše: Kristijan Huljev / Kamenjar.com

Kraljica slavonske ravnice

Jedna djevojčica u sobi bez stropa,

kleči i moli na odvaljenom betonu,

među raskidanim igračkama, ciglom i šutom.

Netko je u susjednoj sobio zdrobio lutku.

Sklopljene ručice prizivaju Boga,

niz lice se cijede biserne suze.

Tihe jecaje malene djevojčice

zaglušuje buka neprijateljskih granata.

Maleno tijelo drhti od straha,

od studeni, gladi i boli.

U susjednoj sobi tresak i škripa vrata.

Netko je u kući.

Uzdiže glavu prema nebu,

raščupanu kosu raspršuje vjetar.

Drhtave su ruke izgrebane, suhe.

Vani ubijaju srpske granate.

Ostala je sama.

Nema više očevog čvrstog i toplog zagrljaja

ni majčinog nježnog milovanja kose.

Njeno ranjeno bijelo štene, leži u kutu i tiho cvili.

Odzvanja pjesma “… bit će mesa, bit će mesa, klat ćemo Hrvate…ˮ.

Četnici vode svoj krvavi pir.

Zagrmilo je. BLJESAK.

U sobi su zasjale tisuće zvjezdica.

Štene je skočilo i veselo maše repom,

lutka u krilu ponovo je lijepa i čista.

Biserne suze zaostale u oku

zasjale su poput sunca,

bijelo lice ozario je osmijeh:

nestali su četnici, bol i tuga.

Ustala je.

Sjajna, lepršava, bijela haljinica pleše na povjetarcu.

Uzima najdražu lutku, doziva razigrano štene.

Ispred nje – tisuće djece zovu je u Svjetlost.

(…)

Damir Plavšić

Logoraši u Đakovu devete godine za redom održali sportske igre

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije u Đakovu 25.svibnja 2019.godine održalo je svoje tradicionalne devete Sportske igre pod nazivom “Dan sporta-Đakovo 2019”.

Četrdesetak članova udruge takmičili su se u pet sportskih disciplina:Bela,stolni tenis,pikado,viseća kuglana i boćanje.Takmičenje je krenulo u devet sati a završilo u četrnaest sa podjelom medalja i zajedničkim ručkom.

Ove godine najviše medalja osvojila je ekipa iz Đakova.