U ime Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije ,čestitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28.obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.Bila je čast služiti svojoj Domovini, biti dio nečega velikog i važnog.Budimo ponosni na te dane i zahvalni prema onima koji su za slobodu svoje živote dali.
NEKA BOG BLAGOSLOVI HRVATSKU !
D,B.
Uoči Dana sjećanja na progonstvo mještana Dalja, Erduta i Aljmaša (1. kolovoza) i stradalništvo hrvatskih branitelja i civila, u Dalju je 31. srpnja 2023. blagoslovljeno spomen-obilježje braniteljima i civilima zatočenima u Dalju tijekom Domovinskoga rata uz svečano podizanje hrvatskog stijega na novopostavljenom jarbolu.
Memorijalnu svečanost organizirala je osječko-baranjska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSK) koja je uz vodstvo Damira Buljevića 2009. godine postavila spomen-obilježje. Spomenik sjećanja na 1. kolovoz 1991. nalazi se ispred zgrade Policijske postaje Dalj, „svjedokinje“ ratnih stradanja“, u Ulici bana Josipa Jelačića 19. Bivši zatočenici nedavno su uz obilježje postavili jarbol te se, prvi put od Domovinskoga rata, u središtu Dalja zavijorio hrvatski stijeg koji je uz intoniranje hrvatske himne podigla Počasna garda Povijesne postrojbe „Hrvatski sokol“ iz Osijeka. Uz daljski toponim stradanja, župnik daljske Župe sv. Josipa zaručnika Blažene Djevice Marije vlč. Ante Mihaljević blagoslovio je stijeg i spomen-obilježje te predmolio zajedničku molitvu za poginule, nasilno odvedene, zatočene i nestale hrvatske branitelje i civile.
Program je otvorila i vodila ratna reporterka Glasa Slavonije Nevenka Špoljarić citirajući stihove „Himne slobodi“ Ivana Gundulića ispisane na spomen-ploči (Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi. Ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti.) o 420-oj obljetnici pjesnikova rođenja (1589.) koji su i danas aktualna znakovita zahvalnost Bogu za novi život u slobodnoj Hrvatskoj i za hrvatsku domovinu.
Također, na spomen-ploči piše da je podignuta 16. kolovoza 2009. „u spomen svim hrvatskim braniteljima i civilima zatočenim u Dalju 1991. – 1993.“ te je odana počast daljskim mučenicima, ratnim stradalnicima.
Damir Buljević podsjetio je na okupaciju hrvatskoga Podunavlja i zbivanja 31. srpnja 1991. na području današnje Općine Erdut. „Ovdje se nalazimo dan uoči samog 1. kolovoza kada su počeli zločini koje su počinili velikosrpski četnici i JNA. Ovdje je bilo devet logora i zatvora u kojima su bili hrvatski branitelji i civili, njih više od tisuću. Vrijeme nakon 1. kolovoza i nakon masakra nad hrvatskim braniteljima, policajcima i civilima je vrijeme koje je bilo strašno za ove stanovnike, za Hrvate i sav nesrpski narod u Dalju, kao i u cijeloj Općini Erdut. U spomen na sve stradale i na sve logoraše na ovom će se mjestu od sada vijoriti hrvatski barjak jer hrvatski stijeg nije tek neka krpa, već znak državnosti i znak slobode. On je i simbol svih naših ljudi, simbol naše države, slobode i pobjede u Domovinskom ratu. Smatram da bismo, mi Hrvati, trebali više isticati hrvatski barjak i pokazali koliko smo ponosni na njega, na našu hrvatsku zastavu koja će od sada biti prisutna na ovome mjestu. Svake godine ćemo ponosno podsjećati na značenje ovih datuma u domovinskoj povijesti“, poručio je.
Osječki dogradonačelnik Dragan Vulin naglasio je da se počast uz spomen-obilježje odaje svima koji su 1991. na tomu području bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima te u mirnodopskoj nakani da se takvo što nikada ne ponovi i da bi mlađe generacije znale što se ovdje događalo, a to se postiže i pisanjem knjiga, snimanjem filmova da, što je najvažnije, buduće generacije znaju na koji način je izborena i koliko je skupo plaćena sloboda o kojoj danas pričamo“, kazao je.
Osječko-baranjski župan i hrvatski branitelj Ivan Anušić podsjetio je da je Dalj jedna od najkrvavijih epizoda bitaka i rata na istoku Hrvatske. „Pedeset hrvatskih branitelja i civila je ubijeno nakon ulaska srpskih snaga u Dalj. Nevjerojatna je činjenica da su dojučerašnji susjedi s kojima ste živjeli, razgovarali, susretali ih na ulici i mislili da ste prijatelji, počinili najveće i najsvirepije zločine… Nasuprot poštenoj vojnoj borbi vojnika na frontu u kojoj se gine, ovdje su mučili i ubijali civile i žene i djecu, maltretirali ljude te ih poslije bacali kao klade u Dunav te prikrivali svoj zločin prekapajući masovne grobnice nekoliko puta da ih se ne bi pronašlo. I dan-danas ne možemo pronaći sve naše mrtve i poginule jer oni to ne žele reći. Dan-danas svirepi zločini nisu kažnjeni jer nisu dostupni hrvatskom pravosuđu ili su ušli u aboliciju. Preduvjet suživota, u kojemu neće biti ‚ali‘, upitnika ni potpitanja, između Hrvata i srpske zajednice u Hrvatskoj je rješavanje zločina i pitanja o još 1500 nestalih u Domovinskom ratu“, ustvrdio je.
Svečanost su pratili duhovni stihovi, uz zahvalu svim sudionicima među kojima su bili zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, poglavar „Hrvatskog sokola“ Miroslav Čakalić, mještani Dalja, branitelji i preživjeli zatočenici te članovi obitelji poginulih i nestalih ratnih žrtava.
Zajedništvo je nastavljeno uz bratsku trpezu koju je blagoslovio vlč. Mihaljević.
U sklopu obilježavanja Dana osječkih branitelja, Dana osnutka 106. brigade Hrvatske vojske i Dana hrvatskog dragovoljca, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i Maraton klub Hrvatski sokol 27. lipnja 2023. godine (utorak) organiziralo je Memorijalnu utrku “Crveni fićo”
Memorijalna utrka ‘Crveni fićo’, krenula je u 19 sati od Spomen obilježja logoraša u Nemetinu. Sudionici utrke trčali su dionicom dugom 9 kilometara a u 20 sati stigli kod su kod umjetničke instalacije “Crveni fićo” gdje su ih dočekalo brojni branitelji i drugi građani Osijeka.
Crveni fićo jedan je od najvećih osječkih simbola otpora hrvatskog naroda srpskom agresoru u povijesti Domovinskog rata.
Nakon misnog slavlja u Tvrđi u Osijeku, u crkvi Svetog Križa, hodočasnici Bratovštine Marijanski zavjet za Domovinu na svom putu stali su kod Spomen obilježja logoraša u Nemetinu.
Tu ih je dočekao predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko baranjska županija Damir Buljević kojih je pozdravio u ime udruge i upoznao ih sa značenjem i simbolikom ovog mjesta od Domovinskog rata do danas.
Danas je u Vukovaru na prostoru HNK Radnički svečano otkrivana bista profesora Danijela Rehaka, koje je organiziralo Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora i HNK Radnički iz Vukovara.
Otkrivanje biste na godišnjicu smrti prvog predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora bio je poseban događaj koji je okupio članove udruge, obitelj profesora Rehaka ,branitelje, te druge goste i poštovatelje.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić istaknuo je da se Rehak maksimalno zalagao kako bi se procesuirali ratni zločini nad Hrvatima i nesrbima tijekom Domovinskog rata, osobito u Vukovaru, a paralelno s time obnovio je rad vukovarskog nogometnog kluba HNK Radnički, čijih je 28 članova dalo živote u obrani domovine.
Danijel Rehak u Domovinski rat uključio se u srpnju 1991. Godine kada je preuzeo Sekretarijat za narodnu obranu Vukovara. Iz Vukovara je odveden u koncentracijske logore u kojima je proveo devet mjeseci. Aktivno se zalagao i borio za očuvanje istine o Domovinskom ratu, bio je i jedan od inicijatora izgradnje spomen – doma Ovčara, a njegova udruga sudjelovala je u izradi stripa ‘Krik s Ovčare’.
Ispred udruge podigao je više kaznenih prijava protiv osoba koje se sumnjiče za ratne zločine, a aktivno su sudjelovali i u drugim raznim projektima koji su govorili o Domovinskom ratu i braniteljima.
Nije stao ni u miru, nastavljajući borbu za sve one stradale u Domovinskom ratu, a posebno logoraše srpskih koncentracijskih logora, i dalje se nesebično zalažući za njihovu dobrobit.
